Skip to main content

Javni susreti: Pomjeranje vidika

U petak, 24. oktobra 2014. godine u Sali Kina Kozara u Prijedoru je održana panel diskusija pod nazivom „Javni susreti: Pomjeranje vidika”. Gosti na ovom događaju su bili Damir Arsenijević iz Tuzle, Danijela Majstorović iz Banja Luke, Zoran Vučkovac iz Prijedora, dok je u ulozi moderatora bio Dražen Crnomat.


Ovo je bila prilika da se sa mladim teoretičarima razgovara o uticaju kulturne i umjetničke produkcije na društvene procese, posebno na procese povezane sa suočavanjem sa prošlošću i izgradnjom kulture sjećanja.


Neki od zaključaka ove panel diskusije se odnose na potrebu da se otvoreno i iskreno počne razgovarati o tome koliko jedni drugima ne vjerujemo. Napomenuto je da je istorija kroz materijalne spomenike mrtva te da bi se trebalo okrenuti konceptu distributivnih spomenika, u kojem kulturna i umjetnička produkcija zauzimaju najvažnije mjesto. Upućeno je na nedostatak univerzalnog i javnog jezika žalovanja, ali je postavljeno pitanje i da li i zbog čega nam je sjećanje uopšte potrebno.  Gosti su utvrdili da je na djelu model antikulture kada se radi o kulturi sjećanja, prisutni su destrukcija, negiranje i otimanje što za cilj ima izgradnju koherentnog nacionalnog narativa. Ocijenjeno je da umjetnost može da osvijetli slijepe mrlje društvenih konflikata, ono što zakon i sudovi nikako ne mogu.


U sklopu debate je Prijedorski pjesnik Darko Cvijetić odrecitovao jednu svoju pjesmu koja svakako predstavlja primjer pokušaja osvještavanja o društvenim procesima oko nas.


Ova panel dskusija je prva od ukupno tri koje će se desiti do kraja godine na ovu temu iz različitih perspektiva. 



Događaj je organizovan od strane Centra za mlade „KVART“ uz podršku Fondacije Friedrich Ebert.  


Comments

Popular posts from this blog

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Svastika, Fylfot, Hakenkreuz, Wan, Gammadion

Pretpostavlja se da je motiv svastike prvi put upotrijebljen u neolitskoj Evroaziji. Postoje arheološke indikacije da se isti simbol nezavisno koristio u nativnim sjevernoameričkim kulturama. Najpoznatije ime ovog krsta sa četiri jednaka kraka koji su savijeni na određenim rastojanjima pod pravim uglom [1] jeste svastika. Značenje imena potiče od sanskritske riječi svasti, što bi prevedeno na savremene jezike značilo bogatstvo, sreća i dobro zdravlje. Čest prevod u literaturi jeste i blagostanje. Savremena antropologija i dalje zapaža učestalo korištenje ovog simbola u Indiji, posebno u sklopu ceremonija i svetkovina koje su mahom hinduističkog karaktera. Čuveni astronom i sekularni mislilac Carl Sagan u svom djelu ''Kometa'' izlaže teoriju zasnovanu na drevnom kineskom rukopisu u kojem su prikazani jednostavni crteži repa komete, na jednom od tih crteža je glava komete prikazana kao središte iz koje se odvajaju četiri prelomljene linije, koje se mogu ...