Skip to main content

Javni susreti: Pomjeranje vidika

U petak, 24. oktobra 2014. godine u Sali Kina Kozara u Prijedoru je održana panel diskusija pod nazivom „Javni susreti: Pomjeranje vidika”. Gosti na ovom događaju su bili Damir Arsenijević iz Tuzle, Danijela Majstorović iz Banja Luke, Zoran Vučkovac iz Prijedora, dok je u ulozi moderatora bio Dražen Crnomat.


Ovo je bila prilika da se sa mladim teoretičarima razgovara o uticaju kulturne i umjetničke produkcije na društvene procese, posebno na procese povezane sa suočavanjem sa prošlošću i izgradnjom kulture sjećanja.


Neki od zaključaka ove panel diskusije se odnose na potrebu da se otvoreno i iskreno počne razgovarati o tome koliko jedni drugima ne vjerujemo. Napomenuto je da je istorija kroz materijalne spomenike mrtva te da bi se trebalo okrenuti konceptu distributivnih spomenika, u kojem kulturna i umjetnička produkcija zauzimaju najvažnije mjesto. Upućeno je na nedostatak univerzalnog i javnog jezika žalovanja, ali je postavljeno pitanje i da li i zbog čega nam je sjećanje uopšte potrebno.  Gosti su utvrdili da je na djelu model antikulture kada se radi o kulturi sjećanja, prisutni su destrukcija, negiranje i otimanje što za cilj ima izgradnju koherentnog nacionalnog narativa. Ocijenjeno je da umjetnost može da osvijetli slijepe mrlje društvenih konflikata, ono što zakon i sudovi nikako ne mogu.


U sklopu debate je Prijedorski pjesnik Darko Cvijetić odrecitovao jednu svoju pjesmu koja svakako predstavlja primjer pokušaja osvještavanja o društvenim procesima oko nas.


Ova panel dskusija je prva od ukupno tri koje će se desiti do kraja godine na ovu temu iz različitih perspektiva. 



Događaj je organizovan od strane Centra za mlade „KVART“ uz podršku Fondacije Friedrich Ebert.  


Comments

Popular posts from this blog

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKOM KAMPU

  Centar za mlade Kvart organizuje   Antifašistički kamp   na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od  1. do 6. jula na Mrakovici (Kozara),  a pravo učešća imaju sve osobe iz  Bosne i Hercegovine  dobne starosti od  18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na  czmkvart@gmail.com  do 23. juna 2021 . Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 48 časova nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i siguran rad. Očekujemo v

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKI KAMP

  Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 6. do 11. novembra na Mrakovici (Kozara), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine i Srbije dobne starosti od 18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, pripremati uličnu akciju, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na czmkvart@gmail.com do 30. oktobra 2020. Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i sig

Nagradni konkurs: Da li su ljudska prava samo slovo na papiru?

  Jedan od prvih članova deklaracije o ljudskim pravima glasi: Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste kao što je rasa, boja kože, pol, jezik, vjeroispovijest, seksualno opredjeljenje, politično ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi statusi. Takođe, ne smije se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili područja kom neka osoba pripada, bilo da je to područje nezavisno, pod starateljstvom ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.   Ključne vrijednosti ljudskih prava su: -ljudsko dostojanstvo -jednakost -sloboda -poštovanje -nediskriminacija -tolerancija -pravda -odgovornost   Iako su ove vrijednosti univerzalne ili bi trebalo da budu, u Bosni i Hercegovini se građani i građanke svakodnevno susreću sa oduzimanjem dostojanstva i osnovnih ljudskih prava. Pravda je teško dostižna ili je nepostojeća, a osobe i instituc