Skip to main content

Javni susreti: Pomjeranje vidika

U petak, 24. oktobra 2014. godine u Sali Kina Kozara u Prijedoru je održana panel diskusija pod nazivom „Javni susreti: Pomjeranje vidika”. Gosti na ovom događaju su bili Damir Arsenijević iz Tuzle, Danijela Majstorović iz Banja Luke, Zoran Vučkovac iz Prijedora, dok je u ulozi moderatora bio Dražen Crnomat.


Ovo je bila prilika da se sa mladim teoretičarima razgovara o uticaju kulturne i umjetničke produkcije na društvene procese, posebno na procese povezane sa suočavanjem sa prošlošću i izgradnjom kulture sjećanja.


Neki od zaključaka ove panel diskusije se odnose na potrebu da se otvoreno i iskreno počne razgovarati o tome koliko jedni drugima ne vjerujemo. Napomenuto je da je istorija kroz materijalne spomenike mrtva te da bi se trebalo okrenuti konceptu distributivnih spomenika, u kojem kulturna i umjetnička produkcija zauzimaju najvažnije mjesto. Upućeno je na nedostatak univerzalnog i javnog jezika žalovanja, ali je postavljeno pitanje i da li i zbog čega nam je sjećanje uopšte potrebno.  Gosti su utvrdili da je na djelu model antikulture kada se radi o kulturi sjećanja, prisutni su destrukcija, negiranje i otimanje što za cilj ima izgradnju koherentnog nacionalnog narativa. Ocijenjeno je da umjetnost može da osvijetli slijepe mrlje društvenih konflikata, ono što zakon i sudovi nikako ne mogu.


U sklopu debate je Prijedorski pjesnik Darko Cvijetić odrecitovao jednu svoju pjesmu koja svakako predstavlja primjer pokušaja osvještavanja o društvenim procesima oko nas.


Ova panel dskusija je prva od ukupno tri koje će se desiti do kraja godine na ovu temu iz različitih perspektiva. 



Događaj je organizovan od strane Centra za mlade „KVART“ uz podršku Fondacije Friedrich Ebert.  


Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...