Skip to main content

Javni susreti: Pomjeranje vidika

U petak, 24. oktobra 2014. godine u Sali Kina Kozara u Prijedoru je održana panel diskusija pod nazivom „Javni susreti: Pomjeranje vidika”. Gosti na ovom događaju su bili Damir Arsenijević iz Tuzle, Danijela Majstorović iz Banja Luke, Zoran Vučkovac iz Prijedora, dok je u ulozi moderatora bio Dražen Crnomat.


Ovo je bila prilika da se sa mladim teoretičarima razgovara o uticaju kulturne i umjetničke produkcije na društvene procese, posebno na procese povezane sa suočavanjem sa prošlošću i izgradnjom kulture sjećanja.


Neki od zaključaka ove panel diskusije se odnose na potrebu da se otvoreno i iskreno počne razgovarati o tome koliko jedni drugima ne vjerujemo. Napomenuto je da je istorija kroz materijalne spomenike mrtva te da bi se trebalo okrenuti konceptu distributivnih spomenika, u kojem kulturna i umjetnička produkcija zauzimaju najvažnije mjesto. Upućeno je na nedostatak univerzalnog i javnog jezika žalovanja, ali je postavljeno pitanje i da li i zbog čega nam je sjećanje uopšte potrebno.  Gosti su utvrdili da je na djelu model antikulture kada se radi o kulturi sjećanja, prisutni su destrukcija, negiranje i otimanje što za cilj ima izgradnju koherentnog nacionalnog narativa. Ocijenjeno je da umjetnost može da osvijetli slijepe mrlje društvenih konflikata, ono što zakon i sudovi nikako ne mogu.


U sklopu debate je Prijedorski pjesnik Darko Cvijetić odrecitovao jednu svoju pjesmu koja svakako predstavlja primjer pokušaja osvještavanja o društvenim procesima oko nas.


Ova panel dskusija je prva od ukupno tri koje će se desiti do kraja godine na ovu temu iz različitih perspektiva. 



Događaj je organizovan od strane Centra za mlade „KVART“ uz podršku Fondacije Friedrich Ebert.  


Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...