Centar za mlade "KVART" Prijedor

Kultura sjećanja. Pogledi na prošlost. Osjećaj pripadnosti i odnosi prema drugima. Suočavanje s prošlošću. Doživljavanje sadašnjosti kroz određene događaje. Veličati loše, bježati od istine. Ćutati o tim stvarima. Suživot i novo doba. Rane koje nikad ne zacijele. Spomenici kao otpor i neprekidna revolucija. Živjeti sa svim tim. U mnogim dijelovima svijeta su se dešavale i još uvijek imamo određene krize. Sukobi su sastavni dio čovječanstva i želja za dominacijom je uvijek prisutna, što više nama to bolje, što smo veći to smo jači. Tako imamo primjere da danas u dobu društvenih mreža, mnogi video klipovi su zasnovani na tome koja carstva, imperije i države su imale veću teritoriju. To naravno ostavlja uticaj na one koji gledaju, posebno na mlade. Da li se danas priča o stradanju mnogih tokom stvaranja velikih teritorija, da li neko ima sjećanje na nekog? Da li su ljudski životi koji su oduzeti vrijedili, kakvo je sjećanje na njih? Rijetko ko danas postavlja takva pitanja, već imamo upra

  Šta je to prošlost? Za nekoga su to lijepe uspomene iz djetinjstva i mladosti, a nekome - prošlost predstavlja bol, strah i oslikava zaobilaznu temu. Može li se reći da je prošlost u stvari nešto što je prošlo? Šta ako nije prošlo? U takvim situacijama se bude različita pitanja. Nekada davno, prema onome što učimo iz historije, Balkan je bio mjesto gdje su se odvijali jako važni događaji. Ono što je nama najzanimljivije jeste Drugi svjetski rat. Drugi svjetski rat donio je nesreću i negativne posljedice u svim krajevima. Kod nas je situacija bila specifična. Ljudi različitih nacionalnih ili vjerskih pripadnosti morali su birati svoju (ponekada i tuđu) stranu. Na jednoj strani, u Drugom svjetskom ratu bili su Sile osovine (Nacistička Njemačka, Fašistička Italija, Militaristički Japan, njihovi protektorati i marionetske države). Na drugoj, prema mnogima onoj boljoj strani bili su – Saveznici (Velika Britanija, Francuska, kasnije Sjedinjenje Američke države i Sovjetski savez, dr

  Suočavanje s prošlošću u Bosni i Hercegovini ima ključnu važnost u procesu pomirenja, izgradnji društvenog poverenja i očuvanju mira. Ova zemlja je prošla kroz traumatično razdoblje tokom rata devedesetih godina, obeleženo etničkim sukobima, masovnim zločinima i gubicima na svim stranama. Stoga je suočavanje s prošlošću ključno kako bi se izbeglo ponavljanje istorijskih grešaka i kako bi se stvorili temelji za održivu budućnost. Prvi korak u suočavanju s prošlošću je priznavanje činjenica o ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava koja su se dogodila tokom rata. To uključuje suočavanje s teškim pitanjima, istraživanje ratnih zločina i osiguravanje odgovornosti za počinjene zločine. Ovo je ključno ne samo radi pravde, već i radi stvaranja osećaja jednakosti pred zakonom među različitim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Suočavanje s prošlošću takođe uključuje proces pomirenja između različitih etničkih zajednica. To podrazumeva otvoreni dijalog, priznavanje patnji svih strana, kao

  Mahatma Gandi je rekao da se društvo treba suditi po tome kako tretira svoje najranjivije pripadnike. Po tom sudu, društvo Bosne i Hercegovine kotira jako nisko, čak niže nego po nekim drugim parametrima. U društvu apsolutno baziranom na zaštiti prava konstitutivnih naroda vrlo je lako doći u situaciju da ostali postanu građani drugog reda uskraćeni za temeljna prava koja uživaju oni „prvi“. Kada pogledamo u kakvom stanju žive mnogi pripadnici konstitutivnih naroda za čije interese se tobože svakodnevno mukotrpno bore njihovi predstavnici jasno je kakvo je stanje kod onih kojima nedostaje adekvatna reprezentacija i zakonska zaštićenost. Onima čiji problemi ne dospijevaju na naslovne stranice i oko kojih se neće okupiti kritična masa voljna da se bori za promjene. Iako ni mnogim drugim manjinskim skupinama ne teku med i mlijeko u BiH, brojke potvrđuju da u bosanskohercegovačkom društvu, unutar oba entiteta, najtežu sudbinu imaju pripadnici romske zajednice - zajednice koju u inst

 Od 27. do 29. oktobra održana je sedma po redu Mala Škola Kritičkog Promišljanja Prošlosti. Centar za mlade "Kvart" organizuje malu školu sa ciljem otvaranja prostora za promišljanje, razgovor i propitivanje narativna o bližoj i daljoj prošlosti regiona.  Učestvovale su mlade osobe iz Beograda, Sarajeva, Bugojna, Jajca, Prijedora i Sanskog Mosta.  Učesnici_e su imali priliku da razgovaraju o temama koje se tiču suočavanja sa prošlošću, pomirenja i lekcija koje prošlost nosi. Učili su o tranzicijskoj pravdi i kulturi sjećanja, u čije osnove ih je uvela antropologinja Tamara Šmidling. Glavni gost i predavač ovogodišnje Male Škole Kritičkog Promišljanja Prošlosti bio je njemački istoričar Bert Hoppe, koji je održao predavanje o procesu suočavanja sa prošlošću koji datira još od kraja Drugog Svjetskog rata, uključujući dešavanja između Istočne i Zapadne Njemačke.  Edin Ramulić je poveo kroz Prijedor i upoznao učesnike_e sa raznim kulturno-istorijskim objektima i spomenicima.

  Da li vjerujete svemu što učite u školi? Zanima li vas i druga strana prošlosti? Koliko vas je obrazovanje podsticalo na kritičko mišljenje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  27. - 29.10.2023. godine. u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave: 23.10.2023 . "Malu školu  kritičkog propitivanja prošlosti" organizuje Centar za mlade "Kvart" uz podršku  National Endowment for Democracy.  Učesnici/ce će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima.  Odabrani uče

U periodu od prvog do šestog avgusta 2023. održan je četvrti Antifašistički kamp za mlade osobe iz Bosne i Hercegovine i regiona.  T eme koje su obrađivane sa predavačima i predavačicama su se odnosile na istorijski revizionizam, načela antifašizma, jugoslovenske spomenike, poličku snagu antifašizma danas, novi talas fašizma u Evropi i njegove posljedice, kao i antifašizam u umjetnosti i uloga AFŽ pokreta u borbi protiv fašizma.  Učesnici i učesnice su obišli jugoslovenske spomenike na Šušnjarima, Korčanici i Mrakovici koji su izgrađeni na mjestima stradanja i kroz istorijske časove učili o narodnooslobodilačkoj borbi i značaju ovih spomenika, ali su takođe vidjeli i njihovo trenutno stanje. Predavanje na temu Prve partizanske avijacije je održano ispred spomen obilježja partizanskim pilotima, a učesnici su imali mogućnost da razgovaraju sa članom Aero kluba Nebojšom Nožinićem koji je detaljnije pojasnio kako je došlo do stvaranja prve partizanske eskadrile i kako su narodni heroji Fra

Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 1. - 6. avgusta u Kozarcu (Prijedor), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine dobne starosti od 18 do 30 godina. Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Link za prijavu:   LINK ZA PRIJAVU Prijave su otvorene do 28.07.2023. Za sva pitanja i informacije pišite na  czmkvart@gmail.com   Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Očekujemo vaše prijave!

  Četrnaesti regionalni kamp Kozarac organizovan je u periodu od 03.07.-08.07.2023. godine u Kozarcu. Kamp Kozarac organizovan je od strane Centra za mlade "Kvart" iz Prijedora i okupio je 18 mladih osoba iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Dio kampa je organizovan u kući Srcem do mira, gdje su učesnici imali predavanja o kulturi sjećanja, kulturi kao (ne)otporu fašizmu, aktivizmu i suočavanju sa prošlošću. Ugostili smo kustose iz spomen područja Jasenovac koji su održali odlično predavanje o Jasenovcu i periodu tokom i nakon Drugog svjetskog rata. Učesnici su takođe imali priliku da razgovaraju sa ratnim veteranima raznih nacionalnosti i vjeroispovjesti, sa čijom radionicom su bili najviše impresionirani.  Pored teorijskih predavanja, dio kampa su proveli u posjetama bivših logora Keraterm, Trnopolje i Omarska, gdje su im preživjeli logoraši pričali o svojim iskustvima i doživljajima, sve u svrhu da se tako nešto nikad više ne ponovi. Posjetili su i DNK laboratoriju

  Centar za mlade "KVART"  vas poziva na četrnaesti regionalni Kamp Kozarac  Zadovoljstvo nam je pozvati vas na četrnaesti "Kamp Kozarac" koji okuplja mlade osobe iz Bosne i Hercegovine i regiona.   Na kamp mogu da se prijave osobe od 16 do 30 godina starosti. Namjera kampa je pokretanje dijaloga o temama ratne prošlosti BiH i regiona među mladim osobama, ali i propitivanje načina na koji se pojedinačno, a i kolektivno sjećamo pomenutih dešavanja i na koji način obilježavamo mjesta stradanja.  Osim toga upoznavanje, druženje i povezivanje mladih je bitan aspekt ovog događaja.  Šestodnevni program kroz pomenute teme realizovaćemo posjetama mjesta stradanja, ali i kroz interaktivne razgovore sa aktivistima/kinjama iz naše zemlje i regiona. LOKACIJA: Kozarac, Prijedor, BiH Trajanje kampa: 03.07.-08.07.2023. Link za prijavu:  LINK ZA PRIJAVU Prijave traju do 27.06.2023. Prijavljenim učesnicima/ama koji budu primljeni na ovogodišnji kamp će biti poslani dnevni red i sve