Centar za mlade "KVART" Prijedor

"U Bosni i Hercegovini se u posljednjih nekoliko godina pojavljuju informacije o postavljanju tzv. pametnih kamera i uspostavljanju sistema masovnog video- nadzora nad javnim površinama. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) u svom saopštenju iz sredine 2019. godine objašnjava da se kamere postavljaju iz sigurnosnih razloga radi efikasnijeg otkrivanja počionioca krivičnih djela, ali i prekršaja u saobraćaju i narušavanja javnog reda i mira.  MUP RS objašnjava da „sistem video-nadzora je namijenjen za nadzor javnih površina, trgova, parkova, objekata, mostova, ulica, raskrsnica, parkinga, sportskih objekata, a sve u cilju preventivne zaštita građana i njihove imovine, ali i borbe protiv protiv kriminala, terorizma i svih drugih oblika narušavanja bezbjednosti, javnog reda i mira.“  MUP RS još navodi da sistem video-nadzora koristi najnovija IKT rješanja poznata pod nazivom „Safe city“ (Siguran grad), da se svi snimci čuvaju u Ministarstvu i samo službenici ovog

Početkom oktobra u organizaciji Centar za mlade KVART i portala zamisli.ba održan je trening o građanskom novinarstvu, kritičkom mišljenju i izvještavanju o kršenju ljudskih prava. Na treningu su učestvovali mladi ljudi iz Brčkog, Gornjeg Vakufa, Banja Luke, Laktaša, Tešnja, Zenice, Vareša, Mostara, Sarajeva i Goražda. Predavači i predavačice na ovom treningu bili su dugogodišnji novinari i novinarke te i aktivisti j altivistkinje za ljudska prava. Naši učesnici i učesnice aktivno su učestvovali u svim praktičnim vježbama, te imali mnogo pitanja za svoje starije kolege, što je cijeli program učinilo izuzetno dinamičnim. Trening je organizovan u sklopu projekta “Countering fake news through empowering citizens journalism” koji je finansiran je od strane CIVIL RIGHTS DEFENDERS .

Centar za mlade Kvart je organizovao studijsku posjetu u periodu od 20. avgusta do 22. avgusta. Tokom studijske posjete mladi aktivisti su posjetili mjesta stradanja i razgovarali su sa kustosima, svjedocima vremena, borkinjama i borcima za ljudska prava u Konjicu i Mostaru. 

Dvanaesti Kamp Kozarac organizovan je u periodu od 01.08. do 06.08.2020. godine. Organizaciju kampa je sproveo Centar za mlade ''Kvart'' u saradnji sa Inicijativom mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine.  20  mladih iz Bosne i Hercegovine,  je učestvovalo u programu kampa. Jedan dio kampa je organizovan u Kozarcu u kući Srcem do Mira, dok su u skladu sa programom organizovane posjete mjestima stradanja, identifikacionom centru Šejkovača i različitim memorijalima. Kroz program su teorijski i praktično obrađivane teme memorijalizacije, različitih narativa o prošlosti i tendencijama koje mogu da osiguraju sigurnu budućnost i istinsko suočavanje sa prošlošću. U organizaciju kampa je bila uključena i psihologinja koja je pomogla učesnicima i učesnicama da se lakše nose sa emocijama koje su se javljale. SHARE

 U periodu od 1. do 06. jula Centar za mlade Kvart je realizovao Antifašistički kamp za mlade osobe iz Bosne i Hercegovine.  Teme koje su obrađivane sa predavačima i predavačicama su se odnosile na istorijski revizionizam, načela antifašizma, jugoslovenske spomenike, poličku snagu antifašizma danas, novi talas fašizma u Evropi i njegove posljedice, kao i antifašizam u umjetnosti i uloga AFŽ pokreta u borbi protiv fašizma.  Učesnici i učesnice su kroz dio programa imali mogućnost da obiđu značajne jugoslovenske spomenike na Šušnjarima, Korčanici i Mrakovici koji su izgrađeni na mjestima stradanja i kroz istorijske časove učili o narodnooslobodilačkoj borbi i značaju ovih spomenika.          Predavanje na temu Prve partizanske avijacije je održano ispred spomen obilježja partizanskim pilotima, a učesnici su imali mogućnost da razgovaraju sa članom Aero kluba Nebojšom Nožinićem koji je detaljnije pojasnio kako je došlo do stvaranja prve partizanske eskadrile i kako su narodni heroji Franj

  Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH) i Centar za mlade  ”Kvart” iz vas pozivaju na dvanaesti Kamp Kozarac. Zadovoljstvo nam je pozvati vas na dvanaesti Kamp Kozarac  koji okuplja mlade osobe iz cijele Bosne i Hercegovine. Na kamp se mogu prijaviti osobe starosti od 16 do 26 godina iz Bosne i Hercegovine. Namjera kampa je pokretanje dijaloga o temama ratne prošlosti BiH i regiona među mladim osobama, ali i propitivanje načina na koji se pojedinačno a i kolektivno sjećamo pomenutih dešavanja i na koji način obilježavamo mjesta stradanja. Osim toga upoznavanje, druženje i povezivanje mladih je bitan aspekt ovog događaja. Šestodnevni program kroz pomenute teme realizovaćemo posjetama mjesta stradanja, ali i kroz interaktive razgovore sa aktivistima/kinjama iz naše zemlje i regiona. Lokacija  : Kozarac, Prijedor, BiH. Period : Od 01. Augusta do 06. Augusta 2021. godine. Link za prijavu:  PRIJAVNI OBRAZAC Prijave za učešće slati do  23. jula 2021. godine Prijavljenim učesni

  Centar za mlade Kvart organizuje   Antifašistički kamp   na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od  1. do 6. jula na Mrakovici (Kozara),  a pravo učešća imaju sve osobe iz  Bosne i Hercegovine  dobne starosti od  18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na  czmkvart@gmail.com  do 23. juna 2021 . Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 48 časova nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i siguran rad. Očekujemo v

 Svijet u kojem živimo nije bezazleno mjesto.  Naprotiv, pun je zla. Zla poput društvenog prihvatanja nasilja nad ženama u kojem je ovaj fenomen normalizovan.  Seksizam, nasilje nad ženama, silovanje nikad ne mogu biti opravdani, nikad ne mogu biti oprošteni i zanemareni.  Ovaj problem duboko je ukorijenjen u našem tradicionalnom društvu u kojem se na žene oduvijek posmatralo kao na bića od manje vrijednosti, još manje vrijednosti ukoliko se nisu uklapale u ''ukalupljene oblike ljepote'' i nisu bile podložne nekoj vrsti seksualne eksploatacije.  Tradicija i ljudska evolucija su nekada davno podijelili polne uloge muškaraca i žena kojima se oni, tada živjeći u surovim uslovima, morali povinovati. Žene su uglavnom bile domaćice čiji je zadatak bio priprema jela, rađanje djece i briga za njih, dok su muškarci za to vrijeme radili poslove izvan kuće. Slična situacija je bila i u antičkoj Grčkoj u kojoj žene nisu imale pravo da se obrate muškarcima bez dozvole, provodile su

Ne treba se biti istraživač, da bi se izveo zaključak kako u Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji potpuna jednakost spolova. Ne mora se biti ni socijalni radnik, da bi se primijetilo koliko je nasilje nad ženama u našoj državi sveprisutno i da je svaka druga žena doživjela barem jedan oblik nasilja. Postavlja se pitanje - kako je nasilje postalo naša svakodnevnica? Žena je uvijek kriva Činjenica je da mi živimo u društvu kojem je uvijek žena nešto skrivila. Ako se oblači kako želi, previše je otkrila. Ako oblači široku odjeću, to znači da se zapustila. Ako se šminka, onda izaziva. Ako se ne šminka, odustala je od sebe. Ako je šutjela, zašto nije govorila? Ako je rekla, zašto nije trpjela? Ako je trpjela, zašto nije otišla? Ako je otišla, zašto nije ostala? Ako je plakala, znači da je preslaba. Ako je vikala, znači je histerična. Ako se ubila, onda je jadnica. A ako je preživjela, onda to što joj se desilo i nije tako strašno. Niz se dalje samo nastavlja, kao algoritam kojem ne

 Kada je u pitanju nasilje nad ženama, društvene politike i prakse kao što su neimenovanje muškaraca kao počinioca nasilja, umanjivanje težine zločina, sagledavanje nasilja kao individualni problem ili čak negiranja posljedica koje nasilje ostavlja na žene, mogu da kreiraju podržavajuće okolnosti i sredinu za nasilje muškaraca nad ženama.  "Taktike" i "strategije" kojima se prikriva i opravdava muško nasilje utiču i vrlo često određuju način na koji se prima realnost i samim tim i naše reakcije, osjećanja i ponašanja. Neke od tih taktika su: -upotreba neutralnih termina "nasilje u porodici" ili "nasilje u partnerskom odnosu", -dehumanizacija žrtve tj obezvređivanje žena i naglašavanje njihovih nedostataka,  -okrivljivanje žrtve i prebacivanje odgovornosti na žene,  -naturalizacija nasilja nad ženama -predstavljanje muškog nasilja kao psihološki problem, a ne kao politički, ekonomski i socijalni.  Društvo, država, institucije, javnost, mediji i sv

  06. i 07. marta  je održana peta po redu Mala škola kritičkog propitivanja prošlosti. Zbog epidemioloških mjera Mala škola je organizovana preko online web platforme Zoom.  Centar za mlade KVART već tradicionalno organizuje ovu školu sa ciljem otvaranja prostora za promišljanje, razgovor i propitivanje narativa o bližoj i daljoj prošlosti koji dominiraju u regionu, lokalnim sredinama i na koji način se komemorijaju i kakvu poruku šalju novim generacijama.  Dominantni narativi jesu isključivo nacionalni i često su obojeni religijskim uticajima. Sa obzirom na takvo stanje od izuzetne važnosti je stvoriti novi prostor za razgovor i razmjenu stavova, ideja i pitanja u vezi sa tranzicijskom pravdom, kulturom sjećanja i generalnim uvjerenjima koja se rijetko ili nikada ne dovode u pitanje. Učesnici/e škole su bili/e mladi/e iz cijele Bosne i Hercegovine za koje je program škole i kreiran. Sa predavačima su takođe analizirali memorijale i komemoracije u svojim lokalnim sredinama.  Predavači

“Državo, pokaži da nismo same!”, slogan je desetog Osmomartovskog marša, pod kojim će se marširati 8. marta u Banjaluci i javno ukazati na propuste koji postoje u slučajevima krivičnih djela protiv polnog integriteta, seksualnog uznemiravanja i nasilja. Kao i svake godine do sada, šetnja će započeti tačno u podne ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske, a završiti se na Trgu Krajine, gdje će aktivistkinje sa drugim učesnicama marša javno čitati sporne dijelove sudskih presuda za silovanja i seksualna zlostavljanja. BiH je ratifikovala Istanbulsku konvenciju koja je osnov za kreiranje formalno-pravnog okvira za prevenciju ovih krivičnih djela, ali i za zaštitu žrtava od strane sistema. Međutim, upravo izostanak te podrške je jedan od glavnih razloga zašto silovanje kao najteži oblik seksualnog nasilja često ostaje neprijavljeno i nekažnjeno. Žene su dodatno demotivisane blagim kaznama koje se izriču počiniteljima ovih i sličnih krivičnih djela. Domaći sudovi nerijetko kao olakšavajuć

  Da li vjerujete svemu što učite u školi?  Zanima li vas i druga strana prošlosti? Koliko vas je obrazovanje podsticalo na kritičko mišljenje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na petu po redu  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati 27. i 28. februara preko online platforme Zoom. Edukacija se sastoji od dvije četvoročasovne sesije.   Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, starosti od 16 do 26 godina. Ukupan broj planiranih učesnika/ca je 10.  Krajnji rok za prijave: 26.02.2020. do 15:00. "Malu školu  kritičkog propitivanja prošlosti" organizuje Centar za mlade "Kvart" uz podršku  National Endowment for Democracy.  Učesnici/ce će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društ