Skip to main content

Posts

Showing posts from 2019

Kako unaprijediti medijsku pismenost u BiH?

Medijsku i informacijsku pismenost u Bosni i Hercegovini moguće je unaprijediti sistemskim pristupom i saradnjom različitih značajnih aktera. Neki od najvažnijih koraka koje je potrebno učiniti kako bismo povećali nivo medijske pismenosti naših građana, predstavljeni su u infografici koju su mladi kreirali na Omladinskom kampu medijske pismenosti u Konjicu. Preporuke proizilaze iz istraživanja Fondacije Mediacentar "Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini: brojne inicijative civilnog sektora i nedostatak javnih politika". Istraživanje možete preuzetiovdje.
Ova infografika nastala je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Konjic tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Infografiku pripremili: Adna Beganović, Adna Serdarević, Robert Ružnić, Nebojša Pavlica, Slađana Popović

Šarenilo Instagrama i mrak sobe

Društvene mreže su postale jedno od ključnih sredstava socijalizacije. Facebook, Twitter, Instagram su jedne od najpoznatijih društvenih mreža putem kojih možemo da prikupimo informacije. Nekada su korisnici i korisnice medija bili pasivni potrošači, dok danas sami možemo da biramo kojim informacijama ćemo biti izloženi. Stvaramo uzajamni odnos s medijima, te sami postajemo kanal preko kojeg dolaze informacije.  Foto: Nejra Džaferagić/Privatna arhiva Putem društvenih mreža smo bombardovani raznim vrstama reklama. One su stekle toliku važnost da na neki način kreiraju i našu maštu. Instagram kao društvena mreža je najbolji primjer. Putem Instagrama možete da prikažete sebe i svoj život, tačno onako kako to zamišljate u svojoj glavi. Postavljate fotografije koje se vama najviše dopadaju, iz ugla u kojem najbolje izgledate. Prate se lajkovi, komentari, storiji. Postajete medij kojim reklamirate način života, određeni proizvod, državu koju ste posjetili. Postavljate fotografije isceniranog…

Online platforme koje doprinose razvoju medijske pismenosti u BiH

U Bosni i Hercegovini djeluje nekoliko online platformi na kojima se objavljuju analize medijskih politika i praksi, ukazuje na lažne vijesti, manipulacije i kršenja prava potrošača, čime se podiže svijest javnosti o ovim pojavama. U infografici koju su pripremili polaznici i polaznice Omladinskog kampa medijske pismenosti u Konjicu možete pogledati o kojim platformama je riječ. Ukoliko želite saznati više o uspješnim inicijativama za medijsku pismenost u BiH, dodatne informacije možete pronaći u istraživanju Fondacije Mediacentar "Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini: brojne inicijative civilnog sektora i nedostatak javnih politika" koje možete preuzeti ovdje.
Ova infografika nastala je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Konjic tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Infografiku pripremili: Kasim Porić, Nemanja Šagovnović, Dragica Andrić, Jelena Pervan i Aleksandar-Rade Ćo…

Omladinski kamp u Konjicu: Kako prepoznati kvalitetnu informaciju

Treći omladinski kamp medijske pismenosti održan je u Konjicu. Mladi su još jednom kroz petodnevni trening upoznati sa problematikom bh. medijskog okruženja, te izazovima sa kojima se susreću svi akteri – novinari i novinarke, ali i konzumenti medijskog sadržaja.
Osnovni pojmovi, koji iziskuju diskusiju, za sve aktere medijskog okruženja u BiH jesu: povjerenje i kredibilitet. U medijskoj svakodnevnici susrećemo se sa velikim brojem lažnih vijesti koje kreiraju anonimni portali, ali i s objavljivanjem neprovjerenih činjenica etabliranih portala. Postavlja se pitanje: Kojim medijima danas vjerujemo i kako se to povjerenje stvara? Aleksandar Rade Ćorović, učesnik kampa, smatra da je ključ za stjecanje povjerenja u medije integritet samih novinara i novinarki. “Ukoliko dokaže svojim radom da je osoba od povjerenja. Da daje tačne novosti – to mene navodi da vjerujem toj osobi pa samim tim i mediju”, dodaje on. Stvaranje povjerenja u medije je pitanje od velike važnosti. Upravo zbog količin…

Kamp medijske pismenosti za mlade Konjic 2019

Fondacija za razvoj medija i civilnog društva "Mediacentar" u saradnji sa nevladinim organizacijama "Naša zajednica" iz Velike Kladuše i "Kvart" iz Prijedora organizuje treći omladinski kamp posvećen jačanju medijske pismenosti među mladima koji će se održati od 6. do 10. novembra u Konjicu. Na Kamp medijske pismenosti mogu se prijaviti mlade osobe iz Bosne i Hercegovine koje imaju od 18 do 30 godina.  Tokom trajanja kampa polaznici i polaznice steći će osnovna znanja o funkcionisanju medija i specifičnostima bh. medijskog okruženja, ali će se upoznati i sa fenomenima kao što su lažne vijesti, verifikacija informacija, te će i sami savladiti osnovne vještine produkcije i kreiranja medijskog sadržaja. Do kraja kampa, uz pomoć i mentorstvo iskusnog trenerskog tima, učesnici i učesnice će biti osposobljeni da samostalno i kritički promišljaju o medijskim sadržajima, prepoznaju nepouzdane i neprovjerene informacije, te da i sami razumiju proces nastajanja med…

Na koji način mladi trebaju konzumirati medije?

Kako pristupiti medijskim sadržajima na ispravan način i koje korake poduzeti da bismo pravilno konzumirali medije – na to pitanje odgovaraju učesnici i učesnice Omladinskog kampa medijske pismenosti Jahorina.

Kako mediji mogu utjecati na kreiranje društva bez radikalizma i govora mržnje?

Šta bi mediji trebali promijeniti u svom dosadašnjem pristupu kako bi i sami doprinijeli stvaranju društva bez mržnje i radikalizma – pitanje je na koje su učesnici i učesnice Omladinskog kampa medijske pismenosti Jahorina pokušali dati odgovor.

Da li mediji podstiču govor mržnje?

Anketni video u kojem učesnici i učesnice Omladinskog kampa medijske pismenosti Jahorina daju odgovor na pitanje da li i kako mediji podstiču na govor mržnje.

Gdje je najzastupljeniji govor mržnje?

U anketnom videu učesnici i učesnice Omladinskog kampa medijske pismenosti Jahorina iznose svoje mišljenje o tome na kojim platformama najčešće možemo pronaći govor mržnje.

Kako mladi koriste medije?

Mladi u BiH nemaju osnove medijske pismenosti i nisu svjesni društvene odgovornosti medija. Ipak, znaju da su mogući politički utjecaji na medije i smatraju da bi medijska pismenost trebala postati sastvani dio obrazovnih programa. To su neki od zaključaka istraživanja “Surfanje po tankom ledu: Mladi, mediji, problematični sadržaji”, na osnovu kojeg su učesnici i učesnice omladinskog kampa trebali napraviti infografiku. Ova infografika nastala je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Jahorina tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Infografiku pripremili: Svjetlana Topić, Kristina Gadže, Ema Senkić i Denis Hisari

Mladi, mržnja, mediji – Fotografijom do odgovora

“Mladi, mržnja, mediji” naziv je teme koju su učesnici i učesnice Omladinskog kampa medijske pismenosti na Jahorini trebali predstaviti koristeći se fotografijom. Svojim fotografijama i porukama, pokušali su dati odgovor na pitanje kako se možemo oduprijeti mržnji?



Jedan citat kaže da postoje stvari koje znamo i one koje ne znamo, a da se između nalaze vrata percepcije. Zašto onda da mrzimo nešto što ne poznajemo?! – Mirnes Bakija
Zašto bismo se dijelili, kada zajedno možemo postići puno više. – Mirnes Bakija
I pozitivan ugao postoji, samo treba pažljivo osluškivati. – Naida Stupar
Različite perspektive pospješuju dijalog. – Benjamin Skomorac
U ogledalu je odraz stvarnosti. Ne mrzi sebe zbog medijske iluzije. – Omer Zec Ove fotografije nastale su u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Jahorina tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Fotografije pripremili: Mirnes Bakija, Naida Stupar, Omer Zec i Benjamin Skomorac

Krivi smo mi što smo ih čitali…

Digitalizacija koja je obilježila 21. stoljeće donijela je mnoštvo promjena a ono što svakodnevno radimo postalo je kompjuterizovano, mehanizirano i izvještačeno. Priča o digitaliziranom svijetu u kojem je svima sve dostupno ukorijenila se duboko u nas, do te mjere da smo prestali razmišljati “svojom glavom”. Rutina mladih, pa tako i moja, jeste pogled u ekran čim postanem svjesna da se upravo završio san u koji sam utonula prethodne noći. Ponekad se pitam koliko samo stresa donosi to opterećenje da je naš život, slobodno vrijeme, jutro koje bi trebalo početi okusom kafe, upravo postalo zarobljeno u labirintu informacija. Priznajem, život mi je lakši stostruko nego mojim precima koji do informacija nisu tako brzo dolazili, ali i kao uvijek postoji ono ALI. To “ali” počelo se pretvarati u pitanje čemu smo izloženi i kome poklanjamo svoje vrijeme i povjerenje. Iz moje perspektive, povjerenje nije nešto što se stiče preko noći, nego rezultat dugotrajnog procesa u kojem neko svojim odrica…

Društvene mreže: ogledalo govora mržnje?

Budući da živimo u vremenu razvijenih tehnologija i društva kojem je život usmjeren ka internetu i društvenim mrežama, tako je i virtuelni prostor ispunjen mržnjom koja se reflektuje iz stvarnog života. Ono što često zaboravljamo jesu naši profili na društvenim mrežama, gdje svako od nas može širiti mržnju. To je vjerovatno nešto čega mnogi nisu svjesni – vaša društvena mreža je vrsta medija i za sve što objavite snosite odgovornost. Pogotovo tome mogu doprinijeti javne osobe od kojih neke predstavljaju i nas kao građane. Jedan od nedavnih slučajeva je govor mržnje Samre Ćosović-Hajdarević, zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo. Ovako je krenulo: Izvor: Klix.ba Želimo i mi uređenu državu, pravdu, kvalitetno obrazovanje, da nam posao ne preuzimaju stranački uhljebi…ali u BiH to nemamo. Podržavali nešto ili ne, moramo biti svjesni da živimo u demokratskom društvu, u državi u kojoj bismo trebali biti svi ravnopravni, u kojoj bismo trebali imati pravo živjeti slobodno. Tada bi, naprimjer…

Obavezna pitanja u edukaciji za medijsku pismenost

Osnovna pitanja koja ne bi trebala biti isključena iz obrazovnih programa posvećenih medijskoj pismenosti tiču se novinarskih formi i uloge medija u društvu, ali i prepoznavanja govora mržnje i jednostranih medijskih narativa. To su preporuke iz istraživanja Mediacentra “Surfanje po tankom ledu: Mladi, mediji, problematični sadržaji” posvećenog medijskim navikama mladih ljudi u BiH. Na osnovu istraživanja, učesnici i učesnice omladinskog kampa kreirali su infografiku o obaveznim pitanjima u edukaciji mladih o medijskoj pismenosti. Ova infografika nastala je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Jahorina tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Infografiku pripremili: Fedor Marjanović, Igor Jokić, Elma Hodžić i Omer Muminović

Mediji ne doprinose uklanjanju ekstremnih elemenata iz društva

Online portali, novine, TV i radijske emisije prikazuju sliku društva. Kakvog društva? Dozvolio bih si reći nacionalno podijeljenog i društva u kojem je često nasilno ponašanje. Ujedno ovo društvo je zatvoreno ali i osuđivačko za sve drugo i drugačije od dominatne većine. Zastanimo na tren i pogledajmo otrovne komentare na online portalima ili senzacionalističke objave u novinama – ne doprinose prihvatanju drugih i drugačijih, već osuđivanju.  U  mnogim medijima koji svojim objavama utiču na javno mnijenje, prisutna je neetičnost, neprofesionalnost i subjektivnost. Mediji rijetko žele osuditi radikalizam, nacionalizam i nasilno ponašanje, jer im je primarna vodilja zarada koju lakše ostvaruju potpirivanjem mržnje. Stvoriti platformu za različitost je nepoznanica za mnoge medije. Umjesto toga, oni prave od svega senzaciju radi veće prodaje, veće gledanosti i klikova na njihovim portalima. Napadi i zaziranje od migranata su svakodnevni primjeri radikalnog, ekstremnog i nasilnog ponašanj…

Omladinski kamp na Jahorini: Razmjenom ideja i iskustava do veće medijske pismenosti

Omladinski kamp medijske pismenosti još jednom je okupio mlade ljude koji su tokom pet dana učili o bh. medijskom okruženju i problematičnim medijskim sadržajima. Kako prepoznati lažne vijesti? Na koji način se manipuliše informacijama? Kakva je uloga medija i novinara u sprječavanju ili širenju govora mržnje? Kako, u svemu tome, konzumirati medijske sadržaje? Ovo su neka od pitanja na koja je, petnaest učesnika drugog kampa posvećenog jačanju medijske pismenosti i produkcijskih vještina održanog na Jahorini od 18. do 22. jula 2019. godine, pokušalo pronaći odgovore. Fedor Marjanović, učesnik kampa, smatra da je odgovor na sva pitanja u objektivnosti i medijskoj etici. “Mediji moraju da pruže potpunu sliku. Ne smiju zauzimati strane kako to sada rade zbog toga što podržavaju određenu političku agendu ili su direktno plaćeni da bi producirali određeni medijski sadržaj”, dodaje Fedor. Kroz praktični rad na kampu, u suradnji sa mentorima i mentorkama, učesnici su kreirali medijske sadržaj…