Skip to main content

Posts

Showing posts from 2022

Priručnik - Postupanje policijskih službenika kod krivičnih djela motivisanih mržnjom prema LGBT osobama

 Lezbejke, gejevi, biseksualne, transrodne, interpolne i kvir osobe dio su svih sfera društvenog i kulturnog života u Bosni i Hercegovini. Oni rade, školuju se, plaćaju poreze, izlaze, druže se, vole se i osnivaju porodice. Iako su u BiH u posljednjih desetak godina učinjeni brojni iskoraci u suzbijanju homofobije, bifobije i transfobije te zaštiti ljudskih prava LGBT osoba, kako na legislativnom području tako i na institucionalnom i društvenom planu, rasprostranjenost homofobije, bifobije i transfobije te nasilja prema LGBT osobama i dalje predstavlja ključni problem društva. LGBT osobe su svakodnevno žrtve emocionalnog, verbalnog i fizičkog nasilja i žive u strahu da će biti fizički napadnute, povrijeđene, izopštene, izbačene iz kuće ili otpuštene sa posla. Priručnik koji je pred vama je nastao za potrebe dodatne edukacije policijskih službenika/ica u suzbijanju diskriminacije i nasilja motivisanih mržnjom prema LGBT osobama. Takođe, on predstavlja primjer dobre komunikacije i saradn

DA LI ŽIVIMO FAŠIZAM U NASTAJANJU?

  Kada je fašizam pao krajem Drugog svjetskog rata svijet je mislio da je pobijedio jedno veliko zlo. I jeste. Ali ta pobjeda nije bila trajna. U decenijama koje su slijedile, pogotovo nakon devedesetih kada je kapitalističko društvo odnijelo pobjedu i za sobom donijelo nove horore nacionalizma, došlo je i do rehabilitacije fašističkih ideja. Razlika je bila samo u tome što su sada ove ideje bile upakovane u novo ruho nacionalističkog terora pod predpostavkama svakog naroda iz koga je taj nacionalizam proizašao da je on u svrhu ''slobode'', ''autonomije'', ''naše kulture''. Ali fašizam nije samo pokvarena ideja u glavama ljudi, on proizilazi iz pokvarenosti materijalnog života. Ta pokvarenost materijalnog života jeste društvena bijeda, strah i naivnost koja iz svega toga proizilazi. Vjeruje se svakom obećanju, vjeruje se da će sutra biti bolje ako se podrže ovi ili oni, vjeruje se na njihovu riječ koja kaže da nam je loše zato što je neko

VRIJEME POSTFAŠIZMA

Teško da postoji riječ čije je značenje toliko izgubilo smisao i postalo toliko nedefinisano, kao što je to fašizam. Danas se koristi uglavnom za diskreditaciju političkih neistomišljenika, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali tako i od određenih desnih partija možemo čuti da koriste ovaj termin iako su mu idejno vrlo bliski. Neki pokreti poput Braća Italije Giorgie Meloni koji čine vladajuću koaliciju u Italiji otvoreno se dive italijanskim fašistima čak koriste i isti jezik (porodica, izumiranje etničkih italijana, antikomunizam i nacionalni revanšizam) Drugdje u istočnoj evropi neofašistički pokreti pokušavaju da se legitimišu  kroz rašireni antikomunizam, koji je opet povezan sa katastrofalnim rezultatima real socijalizma, što je ovim pokretima dalo vjetar u leđa. Fašizam danas umnogome ne karakterišu toliko masovni skupovi ili događaji poput Marša na Rim ili Hitlerovih govora jer u 21 vijeku sa tehnološkim razvojem  za tako nečim više nema potrebe budući da se tehnološka

Nagradni konkurs: DA LI ŽIVIMO FAŠIZAM U NASTAJANJU?

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma objavljujemo poziv za nagradni konkurs na temu: Da li živimo fašizam u nastajanju?  Fašizam se kao pokret radikalnog nacionalizma pojavio početkom 20-ih godina 20. vijeka u Italiji, 1923. godine dolazi na vlast, a 1925. osnivač i vođa fašističke stranke, Benito Mussolini, uvodi jednostranačku diktaturu u Italiji. U godinama koje su slijedile, u više europskih država došle su na vlast političke stranke koje su kopirale ideje i načela fašizma, od ekstremnog nacionalizma, glorifikacije nacionalne države koja u potpunosti, totalno, određuje život pojedinca, do fašističkih simbola. Danas slavimo 77 godina od pobjede nad fašizmom, ali se možemo zapitati da li je fašizam u našem društvu zapravo pobijeđen ili nam se prikrada u novim oblicima radikalnog nacionalizma? Danas se termin fašizam olako koristi, te je sveopšte mišljenje javnosti da su fašističke ideologije i ideje ugašene i žive samo u istoriji prošlog vijeka.  Da li je za

Noć u Trnopolju

  Noćas smo na prostoru nekadašnjeg logora Trnopolje kroz alternativnu komemoriaciju odali pomen svim žrtvama prijedorskih logora. Noć u Trnopolju predstavlja sjećanje na 5. avgust 1992. godine, dan kada je svjetska javnost saznala za postojanje prijedorskih logora, što je i predstavljalo početak promjene odnosa prema ovom pitanju. Ovaj dogadaj predstavlja alternativnu komemoraciju čiji cilj jeste sjećanje na stradale u ovom logoru ali i na sve civilne žrtve rata u BiH. Istovremeno nam je cilj da pokušamo razumjeti šta i zbog čega nam se desilo, koje su to uzročno posljedične veze izmedju dogadjaja iz prošlosti i naše sadašnje društvene realnosti, te na koji način možemo uticati na njih.

Prijavi se na Q sport kamp

Pozivamo te da se prijaviš na Q sport kamp, koji će se održati od 18. do 21. avgusta 2022. godine. Centar za mlade KVART organizuje četvorodnevni Q sport kamp koji će okupiti 25 lezbejki, gejeva, trans, biseksulanih, interpolnih i queer osoba iz Bosne i Hercegovine koje žele da se osnaže, povežu i provedu 4 dana na  što bolji način! Tokom kampa su predviđene mnogobrojne aktivnosti u prirodi, kao što su izleti, planinarenje, te druge sportsko-rekreativne i interaktivne edukativne radionice, zbog čega je bitno da učesnici i učesnice ponesu udobnu obuću za planinarenje, topliju odjeću (duks), kabanice i ostalu opremu. Troškovi prevoza, smještaja i ishrane su pokriveni od strane organizatora kampa . Refundacija putnih troškova će se izvršiti nakon kampa preko bankovnih računa, nakon dostavljanja originalnih autobuskih/voznih karata i računa. Učesnici i učesnice će biti smješteni_e u višekrevetnim sobama. O samoj lokacija kampa obavijestićemo odabrane učesnike i učesnice. Kamp će predstavlj

KAKO OPSTAJE KULTURA SJEĆANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

 Ova tema je od suštinske važnosti za sve nas,osobito misleći na narode u BiH. Uzimajući u obzir da je kultura uopšteno izopštena, kao kulturološki pojam može se pak još sresti u nekim dubokoumnim rečenicama i krugovima. Aktuelnost i važnost ove teme i dalje se potvrđuje u savremenim društvima, a posebno onima s traumatičnim istorijskim iskustvima koja se nisu suočila sa svojom prošlošću, kao što je i naše društvo. Postavio bih pitanje da li postoji kultura sjećanja u BiH? Bojim se ako i postoji da je svedena na minimum, duboko žalim zbog saopštavanja ovakve informacije. Kultura sjećanja se izravno svela na individualno shvatanje stradanja ljudi i na individualni momenat pojedinca. Ovome fenomenu svjedoče zapostavljeni spomenici diljem naše prelijepe zemlje. Kultura sjećanja je izuzetno važna oblikuje individualne i kolektivne identitete te utiče na njihovu daljnju transformaciju. Nažalost svjedoci smo toga da će se društvo sjećati onoga što ono odabere i kako ono misli da treba. Mi ne

KULTURA SJEĆANJA NA SARAJEVSKI ATENTAT U DVIJU RAZLIČITIH SISTEMA (SFR JUGOSLAVIJA I POSLJERATNA BOSNA I HERCEGOVINA)

 SAŽETAK Ovaj naučno-istraživački rad sadrži usporedbu kulture sjećanja između dvije epohe. Jugoslovenske, razvijene epohe, gdje se atentat na Franca Ferdinanda opravdavao kao oslobađajući, do moderne poslijeratne bosanskohercegovačke, neutralne i u krajnosti osuđujuće politike prema pucnju Gavrila Principa. U radu se opisuje historijski kontekst atetata koji je doveo do formaranja narativa o atentatu kao hrabrom aktu, do pretvorbe narativa nazivajući događaj osuđujućim, terorističkim djelom, kao i uticaj promjene mnjenja na spomenike i druge metode upražnjavanja kulture sjećanja. Djelo sadrži i istraživanja javnog mnjenja kao i zaključak sa preporukama za rješavanje budućih sukoba oko navedene teme. ATENTAT U SARAJEVU Povod za objavljivanje rata Srbiji i da potom izbije Prvi svjetski rat je bio atentat u Sarajevu. Na Vidovdan, 28. juna 1914, pripadnik organizacija Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio je hicima iz pištolja austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda koji je u Sara

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKOM KAMPU

Centar za mlade Kvart organizuje   Antifašistički kamp   na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od  1. do 6. avgusta na Mrakovici (Kozara),  a pravo učešća imaju sve osobe iz  Bosne i Hercegovine i regiona  dobne starosti od  16 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati do  23. jula 2022 do 20.00 . Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 48 časova nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Za sve ostale informacije možete pisati na:  czmkvart@gmail.com . Očekujemo vaše prijave! Prijavni obrazac možete naći ovdje:  PRIJAVNI OBRAZAC

POZIV ZA UČEŠĆE NA REGIONALNOM KAMPU "Kozarac 2022"

                     Centar za mlade  ”Kvart” vas poziva na trinaesti regionalni Kamp Kozarac. Zadovoljstvo nam je pozvati vas na trinaesti Kamp Kozarac  koji okuplja mlade osobe iz Bosne i Hercegovine i regiona. Na kamp se mogu prijaviti osobe starosti od 16 do 26 godina. Namjera kampa je pokretanje dijaloga o temama ratne prošlosti BiH i regiona među mladim osobama, ali i propitivanje načina na koji se pojedinačno a i kolektivno sjećamo pomenutih dešavanja i na koji način obilježavamo mjesta stradanja. Osim toga upoznavanje, druženje i povezivanje mladih je bitan aspekt ovog događaja.  Šestodnevni program kroz pomenute teme realizovaćemo posjetama mjesta stradanja, ali i kroz interaktivne razgovore sa aktivistima/kinjama iz naše zemlje i regiona. Lokacija : Kozarac, Prijedor, BiH. Period: Od 01. jula do 06. jula 2022. godine. Prijave za učešće slati do 23. juna 2022. godine Link za prijavu:   PRIJAVNI OBRAZAC Prijavljenim učesnicima/ama koji budu primljeni na ovogodišnji kamp će bi

Održana je šesta Mala škola kritičkog propitivanja prošlosti

Od 15. do 17. aprila je održana šesta po redu Mala škola kritičkog propitivanja prošlosti. Centar za mlade KVART već tradicionalno organizuje ovu školu sa ciljem otvaranja prostora za promišljanje, razgovor i propitivanje narativa o bližoj i daljoj prošlosti koji dominiraju u regionu.  Dominantni narativi jesu isključivo nacionalni i često su obojeni religijskim uticajima. Sa obzirom na takvo stanje od izuzetne važnosti je stvoriti novi prostor za razgovor i razmjenu stavova, ideja i pitanja u vezi sa tranzicijskom pravdom, kulturom sjećanja i generalnim uvjerenjima koja se rijetko ili nikada ne dovode u pitanje. Učesnici/e škole su bili/e mladi/e iz cijele Bosne i Hercegovine za koje je program škole i kreiran.  Tamara Šmidling i Edin Ramulić su učesnike i učesnice škole proveli kroz principe kritičkog mišljenja kao procesa, ali i kao vrijednosti koja obilježava društvo koje teži slobodi. Kroz module male škole se govorilo o kulturi sjećanja i različitim informacijama i dezinformacija

Poziv za učešće na "Maloj školi kritičkog propitivanja prošlosti"

Da li vjerujete svemu što učite u školi?  Zanima li vas i druga strana prošlosti? Koliko vas je obrazovanje podsticalo na kritičko mišljenje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na šestu po redu "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti" koja će se održati od 15. do 17. aprila 2022. godine. u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, starosti od 16 do 26 godina.  Krajnji rok za prijave: 0 6.04.2022. do 15.00 časova. "Malu školu  kritičkog propitivanja prošlosti" organizuje Centar za mlade "Kvart" uz podršku  National Endowment for Democracy.  Učesnici/ce će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim pro

Politička pismenost mladih osoba u Prijedoru

  ● Centar za mlade Kvart uradio je istraživanje o političkoj pismenosnti mladih regije Prijedor. U istraživanju navodite kako su rezultati značajni pokazatelji razine političkog znanja, demokratski relevantnih stavova i ponašanja mladih te da je razina političke pismenosti značajna u demokratskom društvu i društvenim procesima. U kojim školama ste uradili istraživanje, ko su ispitanici i koja metodologija je korištena? Lejla Gačanica, istraživačica političke pismenosti mladih: Istraživanje o političkoj pismenosti mladih se fokusiralo na regiju Prijedor i na mlade osobe koje su učenici_e završnih razreda srednjih škola. Istraživanje je provedena u ukupno četiri srednje škole u regiji Prijedor i to: JU Mašinska škola Prijedor, JU SC Nikola Tesla Kozarska Dubica, JU Srednjoškolski centar Prijedor i JU SŠC Đuro Radmanović; Novi Grad. Učenici_e koji pohađaju škole iz uzorka po prebivalištu dolaze iz 54 mjesta, a učestvovalo je ukupno 366 ispitanika_ca. Istraživanje o političkoj pismenosti