Skip to main content

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

 


Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”.

Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske.

Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava.

Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira.

Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, demokratije, situacije u regionu ili šire, razvoju lokalnih zajednica…

Ako su vam ove teme važne, ako ste osetljivi na nepravdu, razmišljate o tome kako izgraditi novi svet i imate sklonosti ka pisanju, podstičemo vas da se odazovete pozivu i kroz pisanu reč poručite šta smatrate i osećate relevantnim za izgradnju mira i afirmaciju prava na mir.

Radovi treba da odgovaraju esejističkoj formi između 1000 i 3000 reči. Pri pisanju koristiti ​font Times New Roman, veličine 12 i proreda 1,5.
Radovi mogu da budu na srpskom, crnogorskom, bosanskom i hrvatskom jeziku.

Poziv je otvoren do 31. marta 2025. godine.

Esej nam pošaljite na mail office@ck13.space sa naznakom "Poziv za esej" uz priložene osnovne podatke:

1. Ime i prezime
2. Adresa
3. Broj telefona
4. Kratka biografija

Izbor pristiglih radova zajednički će sprovesti predstavnici partnerskih organizacija na temelju formalnih kriterijuma, razumevanja, ličnog stava i pristupa temi.

Autori i autorke odabranih eseja biće nagrađeni novčanom nagradom u iznosu od 100 eura.

Zbirka odabranih eseja će biti objavljena u štampanoj i digitalnoj formi, javno promovisana i distribuirana kroz prijateljske i partnerske mreže organizatora i autora. Uz odabrane eseje, zbirka će uključiti i eseje afirmisanih autora i autorki iz regiona.

Rezultati odabira biće objavljeni do kraja maja meseca. Samo autori/ke odabranih eseja će biti kontaktirani. 

Poziv se raspisuje u okviru projekta “Pravo na mir” koji je podržan regionalnim programom SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji realizuju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanje i kreiranje politika (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) uz finansijsku podršku Ministarstva spoljnih poslova Norveške (NMFA).

 

 

 

 

 

 

 

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...