Skip to main content

Posts

Showing posts from July, 2019

Na koji način mladi trebaju konzumirati medije?

Kako pristupiti medijskim sadržajima na ispravan način i koje korake poduzeti da bismo pravilno konzumirali medije – na to pitanje odgovaraju učesnici i učesnice Omladinskog kampa medijske pismenosti Jahorina.

Kako mediji mogu utjecati na kreiranje društva bez radikalizma i govora mržnje?

Šta bi mediji trebali promijeniti u svom dosadašnjem pristupu kako bi i sami doprinijeli stvaranju društva bez mržnje i radikalizma – pitanje je na koje su učesnici i učesnice Omladinskog kampa medijske pismenosti Jahorina pokušali dati odgovor.

Da li mediji podstiču govor mržnje?

Anketni video u kojem učesnici i učesnice Omladinskog kampa medijske pismenosti Jahorina daju odgovor na pitanje da li i kako mediji podstiču na govor mržnje.

Gdje je najzastupljeniji govor mržnje?

U anketnom videu učesnici i učesnice Omladinskog kampa medijske pismenosti Jahorina iznose svoje mišljenje o tome na kojim platformama najčešće možemo pronaći govor mržnje.

Kako mladi koriste medije?

Mladi u BiH nemaju osnove medijske pismenosti i nisu svjesni društvene odgovornosti medija. Ipak, znaju da su mogući politički utjecaji na medije i smatraju da bi medijska pismenost trebala postati sastvani dio obrazovnih programa. To su neki od zaključaka istraživanja “Surfanje po tankom ledu: Mladi, mediji, problematični sadržaji”, na osnovu kojeg su učesnici i učesnice omladinskog kampa trebali napraviti infografiku. Ova infografika nastala je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Jahorina tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Infografiku pripremili: Svjetlana Topić, Kristina Gadže, Ema Senkić i Denis Hisari

Mladi, mržnja, mediji – Fotografijom do odgovora

“Mladi, mržnja, mediji” naziv je teme koju su učesnici i učesnice Omladinskog kampa medijske pismenosti na Jahorini trebali predstaviti koristeći se fotografijom. Svojim fotografijama i porukama, pokušali su dati odgovor na pitanje kako se možemo oduprijeti mržnji?



Jedan citat kaže da postoje stvari koje znamo i one koje ne znamo, a da se između nalaze vrata percepcije. Zašto onda da mrzimo nešto što ne poznajemo?! – Mirnes Bakija
Zašto bismo se dijelili, kada zajedno možemo postići puno više. – Mirnes Bakija
I pozitivan ugao postoji, samo treba pažljivo osluškivati. – Naida Stupar
Različite perspektive pospješuju dijalog. – Benjamin Skomorac
U ogledalu je odraz stvarnosti. Ne mrzi sebe zbog medijske iluzije. – Omer Zec Ove fotografije nastale su u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Jahorina tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Fotografije pripremili: Mirnes Bakija, Naida Stupar, Omer Zec i Benjamin Skomorac

Krivi smo mi što smo ih čitali…

Digitalizacija koja je obilježila 21. stoljeće donijela je mnoštvo promjena a ono što svakodnevno radimo postalo je kompjuterizovano, mehanizirano i izvještačeno. Priča o digitaliziranom svijetu u kojem je svima sve dostupno ukorijenila se duboko u nas, do te mjere da smo prestali razmišljati “svojom glavom”. Rutina mladih, pa tako i moja, jeste pogled u ekran čim postanem svjesna da se upravo završio san u koji sam utonula prethodne noći. Ponekad se pitam koliko samo stresa donosi to opterećenje da je naš život, slobodno vrijeme, jutro koje bi trebalo početi okusom kafe, upravo postalo zarobljeno u labirintu informacija. Priznajem, život mi je lakši stostruko nego mojim precima koji do informacija nisu tako brzo dolazili, ali i kao uvijek postoji ono ALI. To “ali” počelo se pretvarati u pitanje čemu smo izloženi i kome poklanjamo svoje vrijeme i povjerenje. Iz moje perspektive, povjerenje nije nešto što se stiče preko noći, nego rezultat dugotrajnog procesa u kojem neko svojim odrica…

Društvene mreže: ogledalo govora mržnje?

Budući da živimo u vremenu razvijenih tehnologija i društva kojem je život usmjeren ka internetu i društvenim mrežama, tako je i virtuelni prostor ispunjen mržnjom koja se reflektuje iz stvarnog života. Ono što često zaboravljamo jesu naši profili na društvenim mrežama, gdje svako od nas može širiti mržnju. To je vjerovatno nešto čega mnogi nisu svjesni – vaša društvena mreža je vrsta medija i za sve što objavite snosite odgovornost. Pogotovo tome mogu doprinijeti javne osobe od kojih neke predstavljaju i nas kao građane. Jedan od nedavnih slučajeva je govor mržnje Samre Ćosović-Hajdarević, zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo. Ovako je krenulo: Izvor: Klix.ba Želimo i mi uređenu državu, pravdu, kvalitetno obrazovanje, da nam posao ne preuzimaju stranački uhljebi…ali u BiH to nemamo. Podržavali nešto ili ne, moramo biti svjesni da živimo u demokratskom društvu, u državi u kojoj bismo trebali biti svi ravnopravni, u kojoj bismo trebali imati pravo živjeti slobodno. Tada bi, naprimjer…

Obavezna pitanja u edukaciji za medijsku pismenost

Osnovna pitanja koja ne bi trebala biti isključena iz obrazovnih programa posvećenih medijskoj pismenosti tiču se novinarskih formi i uloge medija u društvu, ali i prepoznavanja govora mržnje i jednostranih medijskih narativa. To su preporuke iz istraživanja Mediacentra “Surfanje po tankom ledu: Mladi, mediji, problematični sadržaji” posvećenog medijskim navikama mladih ljudi u BiH. Na osnovu istraživanja, učesnici i učesnice omladinskog kampa kreirali su infografiku o obaveznim pitanjima u edukaciji mladih o medijskoj pismenosti. Ova infografika nastala je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Jahorina tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Infografiku pripremili: Fedor Marjanović, Igor Jokić, Elma Hodžić i Omer Muminović

Mediji ne doprinose uklanjanju ekstremnih elemenata iz društva

Online portali, novine, TV i radijske emisije prikazuju sliku društva. Kakvog društva? Dozvolio bih si reći nacionalno podijeljenog i društva u kojem je često nasilno ponašanje. Ujedno ovo društvo je zatvoreno ali i osuđivačko za sve drugo i drugačije od dominatne većine. Zastanimo na tren i pogledajmo otrovne komentare na online portalima ili senzacionalističke objave u novinama – ne doprinose prihvatanju drugih i drugačijih, već osuđivanju.  U  mnogim medijima koji svojim objavama utiču na javno mnijenje, prisutna je neetičnost, neprofesionalnost i subjektivnost. Mediji rijetko žele osuditi radikalizam, nacionalizam i nasilno ponašanje, jer im je primarna vodilja zarada koju lakše ostvaruju potpirivanjem mržnje. Stvoriti platformu za različitost je nepoznanica za mnoge medije. Umjesto toga, oni prave od svega senzaciju radi veće prodaje, veće gledanosti i klikova na njihovim portalima. Napadi i zaziranje od migranata su svakodnevni primjeri radikalnog, ekstremnog i nasilnog ponašanj…

Omladinski kamp na Jahorini: Razmjenom ideja i iskustava do veće medijske pismenosti

Omladinski kamp medijske pismenosti još jednom je okupio mlade ljude koji su tokom pet dana učili o bh. medijskom okruženju i problematičnim medijskim sadržajima. Kako prepoznati lažne vijesti? Na koji način se manipuliše informacijama? Kakva je uloga medija i novinara u sprječavanju ili širenju govora mržnje? Kako, u svemu tome, konzumirati medijske sadržaje? Ovo su neka od pitanja na koja je, petnaest učesnika drugog kampa posvećenog jačanju medijske pismenosti i produkcijskih vještina održanog na Jahorini od 18. do 22. jula 2019. godine, pokušalo pronaći odgovore. Fedor Marjanović, učesnik kampa, smatra da je odgovor na sva pitanja u objektivnosti i medijskoj etici. “Mediji moraju da pruže potpunu sliku. Ne smiju zauzimati strane kako to sada rade zbog toga što podržavaju određenu političku agendu ili su direktno plaćeni da bi producirali određeni medijski sadržaj”, dodaje Fedor. Kroz praktični rad na kampu, u suradnji sa mentorima i mentorkama, učesnici su kreirali medijske sadržaj…

Završen je deseti regionalni Kamp Kozarac

Deseti regionalni Kamp Kozarac organizovan je u periodu od 28.06. do 03.07.2019. godine. Organizaciju kampa je sproveo Centar za mlade ''Kvart'' u saradnji sa Inicijativom mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

20 mladih iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske je učestvovalo u programu kampa. Jedan dio kampa je organizovan u Kozarcu u kući Srcem do Mira, dok su u skladu sa programom organizovane posjete mjestima stradanja, identifikacionom centru Šejkovača i različitim memorijalima.
Prvog dana učesnici su imali priliku slušati predavanja Tamare Šmidling pod nazivom Kultura Sjećanja, te su ujedno razgovarali o Jasenovcu sa kustosom Memorijalnog centra Jasenovac, Đorđem Mihovilovićem. Dodatno smo posjetili Kozaru gdje su učesnici ovogodišnjeg kampa imali priliku posjetiti Spomenik Revolucije. Tokom boravka na Kozari slušali su predavanje o istorijskom značaju Kozare, Spomenika Revolucije te dešavanja u Drugom svjetskom ratu na području Prijedora i Kozarca. Na kr…