Skip to main content

Posts

Prijavi se na petnaesti regionalni Kamp Kozarac

  Prijave za petnaesti regionalni Kamp Kozarac su otvorene! Zadovoljstvo nam je pozvati vas na petnaesti Kamp Kozarac koji okuplja mlade osobe iz Bosne i Hercegovine, kao i regiona. Na kamp mogu da se prijave osobe starosti od 16 do 30 godina iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Osnovna namjera kampa jeste pokretanje dijaloga o temama ratne prošlosti Bosne i Hercegovine i regiona među mladih osobama, ali i propitivanje načina na koji se pojedinačno i kolektivno sjećamo pomenutih dešavanja i na koji način obilježavamo mjesta stradanja. Program šestodnevnog kampa će se realizovati kroz predavanja, radionice, posjetama mjesta stradanja, kao i kroz interaktivne ragovore sa aktivistima/kinjama iz zemlje i regiona.  Pored programa, upoznavanje, druženje i povezivanje mladih je jako važan aspekt kampa Kozarac. Lokacija: Kozarac, Prijedor, BiH. Period trajanja kampa: 01.07.- 06.07. 2024. Za prijavu klinkuti na ovaj  link za prijavu na Kamp Kozarac   Prijave za učešće poslati
Recent posts

Uspješno realizovana studijska posjeta "Put sjećanja na djecu stradalu u ratu"

Studijski put pod nazivom Put sjećanja na djecu stradalu u ratu započeli smo 13. maja u Prijedoru i to na mjestu budućeg spomenika za 102 ubijene prijedorske djece. Nesvakidašnje je to putovanje, prvo takvog formata, tematski fokusirano na stradanje najnedužnijih u ratu – djece. Iako ne postoje precizna istraživanja i statistike, jedno od njih, ono koje je proveo sarajevski IDC, pominje broj od 3132 djece ubijene u ratu na svim zaraćenim stranama u Bosni i Hercegovini. U usporedbi sa ukupnim ljudskim gubicima tog istraživanja može se izvući zaključak da djeca nisu bila primarna meta u ratu. Međutim, postoje lokalne zajednice gdje su djeca stradavala u većoj mjeri u odnosu na neke druge zajednice koje su bile manje izložene granatiranju, snajperskoj vatri ili okupaciji. Kada smo u Centru za mlade Kvart razvijali ovu ideju namjera nam je bila da istražimo memorijale koji su podignuti u pomen ubijene djece, da se u izravnom kontaktu uvjerimo kako su ljudi u različitim lokalnim zajednicama

Poziv za studijsku posjetu "Put sjećanja na djecu stradalu u ratu"

Centar za mlade "KVART" organizuje s tudijsku posjetu   "Put sjećanja na djecu stradalu u ratu" u svrhu memoralizacije stradanja djece u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992-1995. godine. Studijska posjeta će se održati od 13.05.2024 - 18.05.2024 . Studijska posjeta će početi u Prijedoru, 13.05.2024., a nastaviće će u Banjoj Luci, Maglaju, Sarajevu, Konjicu i Vitezu gdje ćemo posjetiti spomenike za ubijenu djecu, ali i predstavnike inicijativa koje se bave memoralizacijom stradanja djece. Noćenja su organizovana u Prijedoru, Vitezu i Sarajevu, s tim da ćemo ostale lokacije posjetiti u vidu dnevnih izleta. Prijave su otvorene za sve mlade zainteresovane osobe od 18-30 godina starosti iz Bosne i Hercegovine , a i regiona ( Srbija, Crna Gora, Hrvatska ). Prijave su otvorene do 07.05.2024 godine. Troškove putovanja, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Prijaviti se možete putem ovog linka.

Kultura sjećanja kao osnova za zajedničku budućnost

Kultura sjećanja. Pogledi na prošlost. Osjećaj pripadnosti i odnosi prema drugima. Suočavanje s prošlošću. Doživljavanje sadašnjosti kroz određene događaje. Veličati loše, bježati od istine. Ćutati o tim stvarima. Suživot i novo doba. Rane koje nikad ne zacijele. Spomenici kao otpor i neprekidna revolucija. Živjeti sa svim tim. U mnogim dijelovima svijeta su se dešavale i još uvijek imamo određene krize. Sukobi su sastavni dio čovječanstva i želja za dominacijom je uvijek prisutna, što više nama to bolje, što smo veći to smo jači. Tako imamo primjere da danas u dobu društvenih mreža, mnogi video klipovi su zasnovani na tome koja carstva, imperije i države su imale veću teritoriju. To naravno ostavlja uticaj na one koji gledaju, posebno na mlade. Da li se danas priča o stradanju mnogih tokom stvaranja velikih teritorija, da li neko ima sjećanje na nekog? Da li su ljudski životi koji su oduzeti vrijedili, kakvo je sjećanje na njih? Rijetko ko danas postavlja takva pitanja, već imamo upra

Pogled na prošlost i njeno suočavanje iz ugla jednog srednjoškolca

  Šta je to prošlost? Za nekoga su to lijepe uspomene iz djetinjstva i mladosti, a nekome - prošlost predstavlja bol, strah i oslikava zaobilaznu temu. Može li se reći da je prošlost u stvari nešto što je prošlo? Šta ako nije prošlo? U takvim situacijama se bude različita pitanja. Nekada davno, prema onome što učimo iz historije, Balkan je bio mjesto gdje su se odvijali jako važni događaji. Ono što je nama najzanimljivije jeste Drugi svjetski rat. Drugi svjetski rat donio je nesreću i negativne posljedice u svim krajevima. Kod nas je situacija bila specifična. Ljudi različitih nacionalnih ili vjerskih pripadnosti morali su birati svoju (ponekada i tuđu) stranu. Na jednoj strani, u Drugom svjetskom ratu bili su Sile osovine (Nacistička Njemačka, Fašistička Italija, Militaristički Japan, njihovi protektorati i marionetske države). Na drugoj, prema mnogima onoj boljoj strani bili su – Saveznici (Velika Britanija, Francuska, kasnije Sjedinjenje Američke države i Sovjetski savez, dr

Suočavanje sa prošlošću u Bosni i Hercegovini

  Suočavanje s prošlošću u Bosni i Hercegovini ima ključnu važnost u procesu pomirenja, izgradnji društvenog poverenja i očuvanju mira. Ova zemlja je prošla kroz traumatično razdoblje tokom rata devedesetih godina, obeleženo etničkim sukobima, masovnim zločinima i gubicima na svim stranama. Stoga je suočavanje s prošlošću ključno kako bi se izbeglo ponavljanje istorijskih grešaka i kako bi se stvorili temelji za održivu budućnost. Prvi korak u suočavanju s prošlošću je priznavanje činjenica o ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava koja su se dogodila tokom rata. To uključuje suočavanje s teškim pitanjima, istraživanje ratnih zločina i osiguravanje odgovornosti za počinjene zločine. Ovo je ključno ne samo radi pravde, već i radi stvaranja osećaja jednakosti pred zakonom među različitim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Suočavanje s prošlošću takođe uključuje proces pomirenja između različitih etničkih zajednica. To podrazumeva otvoreni dijalog, priznavanje patnji svih strana, kao

Budžetska ograničenja na putu ka inkluziji Roma

  Mahatma Gandi je rekao da se društvo treba suditi po tome kako tretira svoje najranjivije pripadnike. Po tom sudu, društvo Bosne i Hercegovine kotira jako nisko, čak niže nego po nekim drugim parametrima. U društvu apsolutno baziranom na zaštiti prava konstitutivnih naroda vrlo je lako doći u situaciju da ostali postanu građani drugog reda uskraćeni za temeljna prava koja uživaju oni „prvi“. Kada pogledamo u kakvom stanju žive mnogi pripadnici konstitutivnih naroda za čije interese se tobože svakodnevno mukotrpno bore njihovi predstavnici jasno je kakvo je stanje kod onih kojima nedostaje adekvatna reprezentacija i zakonska zaštićenost. Onima čiji problemi ne dospijevaju na naslovne stranice i oko kojih se neće okupiti kritična masa voljna da se bori za promjene. Iako ni mnogim drugim manjinskim skupinama ne teku med i mlijeko u BiH, brojke potvrđuju da u bosanskohercegovačkom društvu, unutar oba entiteta, najtežu sudbinu imaju pripadnici romske zajednice - zajednice koju u inst