Kako se kreiraju društvene podjele i zašto nas zvanične politike sjećanja rijetko uče da postavljamo prava pitanja? U svijetu u kojem se istorija često koristi kao alat za polarizaciju, a politički narativi nameću isključive istine, postalo je nužno pronaći nove načine da razumijemo prošlost kako bismo znali da živimo u sadašnjosti. Centar za mlade „Kvart“ i ove godine organizuje " Malu školu kritičkog promišljanja prošlosti" , koja će se održati od 28. oktobra do 1. novembra 2026. godine u Prijedoru . Pozivamo mlade (od 18 do 30 godina) iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore da nam se pridruže i kroz pet dana intenzivnog rada preispitaju uobičajene šablone i politike sjećanja. Ovogodišnji koncept Male škole kritičkog promišljanja prošlosti osmišljen je tako da poveže lično iskustvo, scenski izraz, teorijsku analizu i terenski obilazak: Teatar potlačenih (dr Vincent Du): Program otvaramo dvodnevnim radionicama sa dr Vincentom Duom sa Univerziteta...
Kad govorimo o kulturi sjećanja, često imamo osjećaj da govorimo o nečemu što pripada prošlosti. Arhivima. Obljetnicama. Spomenicima. Datumima koje svake godine obilježimo, položimo cvijeće i nastavimo dalje. Ali kultura sjećanja nikada nije samo pitanje prošlosti. Ona određuje kakvo društvo živimo danas i kakvo ćemo ostaviti onima koji dolaze poslije nas. Zato mi se već danima vraća misao povjesničarke Dubravke Stojanović da je “ naša prošlost neizvjesnija od budućnosti” . Budućnost tek treba ispisati. Prošlost se, međutim, svakodnevno pokušava interpretirati i mijenjati tako da ide u korist političkim narativima. Mijenjaju se značenja, interpretiraju stradanja. Mijenja se ono što društvo odluči pamtiti, ali još više ono što odluči prešutjeti. Upravo zato kultura sjećanja nikada nije neutralna. Ona je politički izbor. Na Kampu Kozarac, posvećenom suočavanju s prošlošću, razgovarali smo o politikama sjećanja, revizionizmu, sudski utvrđenim činjenicama, odgovornosti institucija i pitanj...