Skip to main content

Posts

Sjećanje nije prošlost. Sjećanje je odgovornost

Kad govorimo o kulturi sjećanja, često imamo osjećaj da govorimo o nečemu što pripada prošlosti. Arhivima. Obljetnicama. Spomenicima. Datumima koje svake godine obilježimo, položimo cvijeće i nastavimo dalje. Ali kultura sjećanja nikada nije samo pitanje prošlosti. Ona određuje kakvo društvo živimo danas i kakvo ćemo ostaviti onima koji dolaze poslije nas. Zato mi se već danima vraća misao povjesničarke Dubravke Stojanović da je “ naša prošlost neizvjesnija od budućnosti” . Budućnost tek treba ispisati. Prošlost se, međutim, svakodnevno pokušava interpretirati i mijenjati tako da ide u korist političkim narativima. Mijenjaju se značenja, interpretiraju stradanja. Mijenja se ono što društvo odluči pamtiti, ali još više ono što odluči prešutjeti. Upravo zato kultura sjećanja nikada nije neutralna. Ona je politički izbor. Na Kampu Kozarac, posvećenom suočavanju s prošlošću, razgovarali smo o politikama sjećanja, revizionizmu, sudski utvrđenim činjenicama, odgovornosti institucija i pitanj...
Recent posts

Otvorene prijave za sedmi regionalni Antifašistički kamp!

  Dobrodošli na 7. regionalni Antifašistički kamp u Kozarcu! ✊ Tražiš prostor gdje se otvoreno govori o kritičkom mišljenju, preispituje stvarnost i gradi solidarnost? Centar za mlade KVART te poziva da budeš dio sedmog Antifašističkog kampa! 🔍 Šta je Antifašistički kamp i zašto je ove godine poseban? Ove godine okupljamo mlade (18–30 godina) iz Bosne i Hercegovine i susjednih država (Srbija, Hrvatska i Crna Gora)  koji žele dublje da razumiju društvene mehanizme prošlosti i sadašnjosti. ✨ Posebnost ovogodišnjeg kampa: Ovaj kamp donosi sjajan spoj teorije i praktičnog iskustva na terenu, ali i jednu posebnu novost! Dio ovogodišnjih predavača i predavačica biće upravo učesnici i učesnice iz prethodnih godina . Oni koji su rasli kroz naš program sada se vraćaju u novoj ulozi kako bi, zajedno sa ostalim stručnjacima, podijelili svoje znanje, aktivistička iskustva i inspirisali novu generaciju mladih ljudi.  🧠 Šta te čeka kroz program? Kritičke refleksije i vršnjačka eduka...

Otvorene prijave za sedamnaesti regionalni Kamp Kozarac!

Poziv mladima iz regiona: Postani dio 17. regionalnog Kampa Kozarac! Kako razgovarati o prošlosti koja nas i dalje opterećuje, a da pritom ne upadnemo u zamke starih podjela? Kako graditi prostore u kojima se različita iskustva uvažavaju, a solidarnost postaje temelj zajedničkog djelovanja? Odgovore na ova pitanja već godinama tražimo i stvaramo zajedno, na terenu, kroz dijalog i solidarnost. Centar za mlade KVART sa ponosom vas poziva na 17. regionalni Kamp Kozarac , koji će se održati od 1. do 6. jula 2026. godine . Ovaj kamp već sedamnaesti put zaredom postaje tačka susreta za mlade osobe starosti od 16 do 30 godina koje dolaze iz Bosne i Hercegovine, kao i iz susjednih zemalja, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Kroz šest dana intenzivnog i pažljivo osmišljenog programa, otvaramo prostor za iskrene razgovore o ratnoj prošlosti i zajednički propitujemo kako graditi kulturu sjećanja zasnovanu na dijalogu, uvažavanju i solidarnosti. Šta podrazumijeva program kampa? Kamp Kozarac nije koncip...

Osnovnu biološku potrebu tretiramo kao luksuz koji se oporezuje

  Menstrualno siromaštvo u Bosni i Hercegovini i dalje je ozbiljan, ali nedovoljno adresiran problem. Tema menstruacije često je obavijena tabuuima i stigmom, zbog čega se o njoj rijetko govori otvoreno bilo u porodici, školama ili javnom prostoru. Takva tišina dodatno produbljuje nerazumijevanje i otežava sistemska rješenja. Uz to, Bosna i Hercegovina se posljednjih godina suočava s izraženom inflacijom i rastom troškova života, dok kupovna moć građana i građanki kontinuirano opada. U takvim okolnostima, higijenske potrepštine postaju dodatni finansijski teret, posebno za žene i djevojčice iz socijalno ugroženih porodica. Menstrualno siromaštvo tako postaje spoj ekonomskog pritiska, društvene stigme i institucionalne nebrige pitanje dostojanstva, zdravlja i osnovnih ljudskih prava. Razgovarali smo sa Željkom Umičević predstavnicom Helsinškog parlamenta građana Banja Luka I Inicjative Građanke za ustavne promjene koja ističe da je Menstrualno siromaštvo pitanje ljudskih prava...

Konvencija o pravima djeteta: Maloljetnici imaju pravo na protest, sankcije su nezakonite

  U petak 13. februara, dan nakon tramvajske nesreće u kojoj je student Erdoan Morankić preminuo, a četiri osobe povrijeđene stotine građana Sarajeva izašlo je na proteste. Narednih pet dana hiljade građana, među kojima najviše srednjoškolaca, nastavilo je višečasovne proteste uz zahtjeve za odgovornost, ostavke, povećanje sigurnosti u javnom gradskom prevozu… Već drugog dana protesta pojavili su se transparenti srednjoškolaca koji su aludirali da su mladi pod velikim pritiskom. Ti pritisci u nekim slučajevima, kako su nam rekli tokom protesta, dolaze od razrednih starješina, a u nekim od direktora škola. „Direktori pojedinih sarajevskih škola zaključavaju vrata škole kako ne bismo mogli izaći na proteste“, kaže nam Izabela, učenica jedne srednje škole u Sarajevu. To nije slučaj u njenoj školi, ali kaže da osjeća pritiske. „Drago mi je da kao srednjoškolka mogu da dam svoj glas i valjda imamo pravo na to. Jer mi ćemo jednog dana da vodimo ovu državu. Zabrana izlaska na ...
"Dečiji centar" Zaječar raspisuje javni poziv za učešće srednjoškolaca/ki u regionalnom projektu "Kamenčići u džepu" koji se realizuje u saradnji sa Centrom za mlade "KVART" Prijedor iz Bosne i Hercegovine, uz podršku Ekumenske inicijative žena Omiš.  "Kamenčići u džepu" je projekat koji kroz pozoriše, dijalog i lične priče njeguje kulturu sjećanja i gradi empatiju među mladima iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Ukoliko te interesuju pozorište, društveni angažman, kultura sjećanja i ljudska prava, prijavi se na linku u opisu profila.  Imaćeš priliku da upoznaš mlade iz Zaječara, učestvuješ u radionicama dijaloga i razbijanja predrasuda, prođeš obuku za vođenje intervjua, učestvuješ u kreativnoj i scenskoj obradi prikupljenog materijala, budeš dio procesa stavaranja predstave "Kamenčići u džepu" i organizovanja "Festivala sećanja" u Zaječaru.  Rok za prijave je 20.02.2026, a možete se prijaviti na sledećem linku  PRIJAVI SE    

Ima li pamćenja poslije zaborava?

Krivotvorine faktografije i istoriografije često prate potpuno prazne i falsifikovane metafore i metonimije. Kvaziumjetnost, pseudostvaralaštvo, uvijek se može lako prepoznati. Ne treba posebna pamet da se uoči taj šablon razmišljanja i “dobar fol” koji uvijek kupuje najsujetniju publiku. U tren oka eto još jednog ogledala pred slikom i prizorom zbilje. I onda još jednog, nasuprot tome, a to drugo postavlja publika. Čist falsifikat stvarnosti izaziva u publici uvijek istu reakciju - publika postavlja svoje ogledalo. U toj novoj slici, ma koliko sjećanje i pamćenje bili mutni, magično suočavanje sa falsifikovanom simbolikom prošlosti dešava se na bezbjednoj distanci. Promatra se prošlost koja nikad nije postojala, za potrebe izmišljanja bolje prošlosti, a to je postupak u kome se dubina mraka naziva još i pragom vidljivosti. Da li to pomaže transformacije svijesti u ego, morala u superego, sopstva u – pardon my Bosnian – identitet, entitet ida, to malo ko zna. Ovo su ionako prosto...