Centar za mlade "KVART" Prijedor

Poziv mladima iz regiona: Postani dio 17. regionalnog Kampa Kozarac! Kako razgovarati o prošlosti koja nas i dalje opterećuje, a da pritom ne upadnemo u zamke starih podjela? Kako graditi prostore u kojima se različita iskustva uvažavaju, a solidarnost postaje temelj zajedničkog djelovanja? Odgovore na ova pitanja već godinama tražimo i stvaramo zajedno, na terenu, kroz dijalog i solidarnost. Centar za mlade KVART sa ponosom vas poziva na 17. regionalni Kamp Kozarac , koji će se održati od 1. do 6. jula 2026. godine . Ovaj kamp već sedamnaesti put zaredom postaje tačka susreta za mlade osobe starosti od 16 do 30 godina koje dolaze iz Bosne i Hercegovine, kao i iz susjednih zemalja, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Kroz šest dana intenzivnog i pažljivo osmišljenog programa, otvaramo prostor za iskrene razgovore o ratnoj prošlosti i zajednički propitujemo kako graditi kulturu sjećanja zasnovanu na dijalogu, uvažavanju i solidarnosti. Šta podrazumijeva program kampa? Kamp Kozarac nije koncip...

  Menstrualno siromaštvo u Bosni i Hercegovini i dalje je ozbiljan, ali nedovoljno adresiran problem. Tema menstruacije često je obavijena tabuuima i stigmom, zbog čega se o njoj rijetko govori otvoreno bilo u porodici, školama ili javnom prostoru. Takva tišina dodatno produbljuje nerazumijevanje i otežava sistemska rješenja. Uz to, Bosna i Hercegovina se posljednjih godina suočava s izraženom inflacijom i rastom troškova života, dok kupovna moć građana i građanki kontinuirano opada. U takvim okolnostima, higijenske potrepštine postaju dodatni finansijski teret, posebno za žene i djevojčice iz socijalno ugroženih porodica. Menstrualno siromaštvo tako postaje spoj ekonomskog pritiska, društvene stigme i institucionalne nebrige pitanje dostojanstva, zdravlja i osnovnih ljudskih prava. Razgovarali smo sa Željkom Umičević predstavnicom Helsinškog parlamenta građana Banja Luka I Inicjative Građanke za ustavne promjene koja ističe da je Menstrualno siromaštvo pitanje ljudskih prava...

  U petak 13. februara, dan nakon tramvajske nesreće u kojoj je student Erdoan Morankić preminuo, a četiri osobe povrijeđene stotine građana Sarajeva izašlo je na proteste. Narednih pet dana hiljade građana, među kojima najviše srednjoškolaca, nastavilo je višečasovne proteste uz zahtjeve za odgovornost, ostavke, povećanje sigurnosti u javnom gradskom prevozu… Već drugog dana protesta pojavili su se transparenti srednjoškolaca koji su aludirali da su mladi pod velikim pritiskom. Ti pritisci u nekim slučajevima, kako su nam rekli tokom protesta, dolaze od razrednih starješina, a u nekim od direktora škola. „Direktori pojedinih sarajevskih škola zaključavaju vrata škole kako ne bismo mogli izaći na proteste“, kaže nam Izabela, učenica jedne srednje škole u Sarajevu. To nije slučaj u njenoj školi, ali kaže da osjeća pritiske. „Drago mi je da kao srednjoškolka mogu da dam svoj glas i valjda imamo pravo na to. Jer mi ćemo jednog dana da vodimo ovu državu. Zabrana izlaska na ...

"Dečiji centar" Zaječar raspisuje javni poziv za učešće srednjoškolaca/ki u regionalnom projektu "Kamenčići u džepu" koji se realizuje u saradnji sa Centrom za mlade "KVART" Prijedor iz Bosne i Hercegovine, uz podršku Ekumenske inicijative žena Omiš.  "Kamenčići u džepu" je projekat koji kroz pozoriše, dijalog i lične priče njeguje kulturu sjećanja i gradi empatiju među mladima iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Ukoliko te interesuju pozorište, društveni angažman, kultura sjećanja i ljudska prava, prijavi se na linku u opisu profila.  Imaćeš priliku da upoznaš mlade iz Zaječara, učestvuješ u radionicama dijaloga i razbijanja predrasuda, prođeš obuku za vođenje intervjua, učestvuješ u kreativnoj i scenskoj obradi prikupljenog materijala, budeš dio procesa stavaranja predstave "Kamenčići u džepu" i organizovanja "Festivala sećanja" u Zaječaru.  Rok za prijave je 20.02.2026, a možete se prijaviti na sledećem linku  PRIJAVI SE    

Krivotvorine faktografije i istoriografije često prate potpuno prazne i falsifikovane metafore i metonimije. Kvaziumjetnost, pseudostvaralaštvo, uvijek se može lako prepoznati. Ne treba posebna pamet da se uoči taj šablon razmišljanja i “dobar fol” koji uvijek kupuje najsujetniju publiku. U tren oka eto još jednog ogledala pred slikom i prizorom zbilje. I onda još jednog, nasuprot tome, a to drugo postavlja publika. Čist falsifikat stvarnosti izaziva u publici uvijek istu reakciju - publika postavlja svoje ogledalo. U toj novoj slici, ma koliko sjećanje i pamćenje bili mutni, magično suočavanje sa falsifikovanom simbolikom prošlosti dešava se na bezbjednoj distanci. Promatra se prošlost koja nikad nije postojala, za potrebe izmišljanja bolje prošlosti, a to je postupak u kome se dubina mraka naziva još i pragom vidljivosti. Da li to pomaže transformacije svijesti u ego, morala u superego, sopstva u – pardon my Bosnian – identitet, entitet ida, to malo ko zna. Ovo su ionako prosto...

U Bosni i Hercegovini, gotovo tri decenije nakon rata, sjećanje na prošlost i dalje ima presudnu ulogu u oblikovanju sadašnjosti. Na svakom koraku prisutni su spomenici, murali i obilježja koji svjedoče o patnji i stradanju, ali i o podjelama koje nisu nestale. Upravo zbog toga tranzicijska pravda nije samo pitanje sudova i presuda, već i suočavanja s načinom na koji se društvo sjeća. U tom procesu, mladi imaju ključnu ulogu jer su generacija koja nasljeđuje prošlost, ali i potencijal da je promijeni. Mladi u BiH odrastaju u okruženju u kojem se o prošlosti govori selektivno - kroz školske udžbenike, porodične priče ili lokalne medije, gdje često dominiraju jednostrani narativi. Zbog toga je kritičko promišljanje prošlosti od suštinske važnosti. Programi poput škole tranzicijske pravde omogućavaju mladima da prepoznaju kako se kroz simbole, jezik i spomenike oblikuje kolektivno sjećanje. Kroz takva iskustva, mladi uče da prošlost nije samo ono što se desilo, već i ono kako se o njoj go...