Skip to main content

Posts

Priručnik - Postupanje policijskih službenika kod krivičnih djela motivisanih mržnjom prema LGBT osobama

 Lezbejke, gejevi, biseksualne, transrodne, interpolne i kvir osobe dio su svih sfera društvenog i kulturnog života u Bosni i Hercegovini. Oni rade, školuju se, plaćaju poreze, izlaze, druže se, vole se i osnivaju porodice. Iako su u BiH u posljednjih desetak godina učinjeni brojni iskoraci u suzbijanju homofobije, bifobije i transfobije te zaštiti ljudskih prava LGBT osoba, kako na legislativnom području tako i na institucionalnom i društvenom planu, rasprostranjenost homofobije, bifobije i transfobije te nasilja prema LGBT osobama i dalje predstavlja ključni problem društva. LGBT osobe su svakodnevno žrtve emocionalnog, verbalnog i fizičkog nasilja i žive u strahu da će biti fizički napadnute, povrijeđene, izopštene, izbačene iz kuće ili otpuštene sa posla. Priručnik koji je pred vama je nastao za potrebe dodatne edukacije policijskih službenika/ica u suzbijanju diskriminacije i nasilja motivisanih mržnjom prema LGBT osobama. Takođe, on predstavlja primjer dobre komunikacije i saradn
Recent posts

DA LI ŽIVIMO FAŠIZAM U NASTAJANJU?

  Kada je fašizam pao krajem Drugog svjetskog rata svijet je mislio da je pobijedio jedno veliko zlo. I jeste. Ali ta pobjeda nije bila trajna. U decenijama koje su slijedile, pogotovo nakon devedesetih kada je kapitalističko društvo odnijelo pobjedu i za sobom donijelo nove horore nacionalizma, došlo je i do rehabilitacije fašističkih ideja. Razlika je bila samo u tome što su sada ove ideje bile upakovane u novo ruho nacionalističkog terora pod predpostavkama svakog naroda iz koga je taj nacionalizam proizašao da je on u svrhu ''slobode'', ''autonomije'', ''naše kulture''. Ali fašizam nije samo pokvarena ideja u glavama ljudi, on proizilazi iz pokvarenosti materijalnog života. Ta pokvarenost materijalnog života jeste društvena bijeda, strah i naivnost koja iz svega toga proizilazi. Vjeruje se svakom obećanju, vjeruje se da će sutra biti bolje ako se podrže ovi ili oni, vjeruje se na njihovu riječ koja kaže da nam je loše zato što je neko

VRIJEME POSTFAŠIZMA

Teško da postoji riječ čije je značenje toliko izgubilo smisao i postalo toliko nedefinisano, kao što je to fašizam. Danas se koristi uglavnom za diskreditaciju političkih neistomišljenika, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali tako i od određenih desnih partija možemo čuti da koriste ovaj termin iako su mu idejno vrlo bliski. Neki pokreti poput Braća Italije Giorgie Meloni koji čine vladajuću koaliciju u Italiji otvoreno se dive italijanskim fašistima čak koriste i isti jezik (porodica, izumiranje etničkih italijana, antikomunizam i nacionalni revanšizam) Drugdje u istočnoj evropi neofašistički pokreti pokušavaju da se legitimišu  kroz rašireni antikomunizam, koji je opet povezan sa katastrofalnim rezultatima real socijalizma, što je ovim pokretima dalo vjetar u leđa. Fašizam danas umnogome ne karakterišu toliko masovni skupovi ili događaji poput Marša na Rim ili Hitlerovih govora jer u 21 vijeku sa tehnološkim razvojem  za tako nečim više nema potrebe budući da se tehnološka

Nagradni konkurs: DA LI ŽIVIMO FAŠIZAM U NASTAJANJU?

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma objavljujemo poziv za nagradni konkurs na temu: Da li živimo fašizam u nastajanju?  Fašizam se kao pokret radikalnog nacionalizma pojavio početkom 20-ih godina 20. vijeka u Italiji, 1923. godine dolazi na vlast, a 1925. osnivač i vođa fašističke stranke, Benito Mussolini, uvodi jednostranačku diktaturu u Italiji. U godinama koje su slijedile, u više europskih država došle su na vlast političke stranke koje su kopirale ideje i načela fašizma, od ekstremnog nacionalizma, glorifikacije nacionalne države koja u potpunosti, totalno, određuje život pojedinca, do fašističkih simbola. Danas slavimo 77 godina od pobjede nad fašizmom, ali se možemo zapitati da li je fašizam u našem društvu zapravo pobijeđen ili nam se prikrada u novim oblicima radikalnog nacionalizma? Danas se termin fašizam olako koristi, te je sveopšte mišljenje javnosti da su fašističke ideologije i ideje ugašene i žive samo u istoriji prošlog vijeka.  Da li je za

Noć u Trnopolju

  Noćas smo na prostoru nekadašnjeg logora Trnopolje kroz alternativnu komemoriaciju odali pomen svim žrtvama prijedorskih logora. Noć u Trnopolju predstavlja sjećanje na 5. avgust 1992. godine, dan kada je svjetska javnost saznala za postojanje prijedorskih logora, što je i predstavljalo početak promjene odnosa prema ovom pitanju. Ovaj dogadaj predstavlja alternativnu komemoraciju čiji cilj jeste sjećanje na stradale u ovom logoru ali i na sve civilne žrtve rata u BiH. Istovremeno nam je cilj da pokušamo razumjeti šta i zbog čega nam se desilo, koje su to uzročno posljedične veze izmedju dogadjaja iz prošlosti i naše sadašnje društvene realnosti, te na koji način možemo uticati na njih.

Prijavi se na Q sport kamp

Pozivamo te da se prijaviš na Q sport kamp, koji će se održati od 18. do 21. avgusta 2022. godine. Centar za mlade KVART organizuje četvorodnevni Q sport kamp koji će okupiti 25 lezbejki, gejeva, trans, biseksulanih, interpolnih i queer osoba iz Bosne i Hercegovine koje žele da se osnaže, povežu i provedu 4 dana na  što bolji način! Tokom kampa su predviđene mnogobrojne aktivnosti u prirodi, kao što su izleti, planinarenje, te druge sportsko-rekreativne i interaktivne edukativne radionice, zbog čega je bitno da učesnici i učesnice ponesu udobnu obuću za planinarenje, topliju odjeću (duks), kabanice i ostalu opremu. Troškovi prevoza, smještaja i ishrane su pokriveni od strane organizatora kampa . Refundacija putnih troškova će se izvršiti nakon kampa preko bankovnih računa, nakon dostavljanja originalnih autobuskih/voznih karata i računa. Učesnici i učesnice će biti smješteni_e u višekrevetnim sobama. O samoj lokacija kampa obavijestićemo odabrane učesnike i učesnice. Kamp će predstavlj

KAKO OPSTAJE KULTURA SJEĆANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

 Ova tema je od suštinske važnosti za sve nas,osobito misleći na narode u BiH. Uzimajući u obzir da je kultura uopšteno izopštena, kao kulturološki pojam može se pak još sresti u nekim dubokoumnim rečenicama i krugovima. Aktuelnost i važnost ove teme i dalje se potvrđuje u savremenim društvima, a posebno onima s traumatičnim istorijskim iskustvima koja se nisu suočila sa svojom prošlošću, kao što je i naše društvo. Postavio bih pitanje da li postoji kultura sjećanja u BiH? Bojim se ako i postoji da je svedena na minimum, duboko žalim zbog saopštavanja ovakve informacije. Kultura sjećanja se izravno svela na individualno shvatanje stradanja ljudi i na individualni momenat pojedinca. Ovome fenomenu svjedoče zapostavljeni spomenici diljem naše prelijepe zemlje. Kultura sjećanja je izuzetno važna oblikuje individualne i kolektivne identitete te utiče na njihovu daljnju transformaciju. Nažalost svjedoci smo toga da će se društvo sjećati onoga što ono odabere i kako ono misli da treba. Mi ne