Skip to main content

Projekcija filma "Zemlja tvrda a nebo visoko" i debata nakon projekcije




Juče, u petak, 27. 02. 2015. godine u kinu Kozara u Prijedoru je održana projekcija filma „Zemlja tvrda a nebo visoko“ autora Ericha Rathfledera, Amele Maldošević i Philipe Deprez-a. Film pokušava rasvijetliti događaje iz proteklog rata u Prijedoru kroz prizmu svjedočanstava žrtava ali i drugih relevantnih pojedinaca, te na jednostavan način demistifikovati ove događaje.






Nakon projekcije je organizovana debata na kojoj su gosti bili Srđan Puhalo, Elmina Kulašić dok je dskusiju moderirao Sudbin Musić.
U organizaciju ovog događaja, osim Centra za mlade „KVART“ iz Prijedora je bila uključena i Heinrich Boll Fondacija iz Sarajeva bez čije organizacione i finansijske podrške ne bi bila moguća realizacija ovog događaja.

Smatramo izuzetno značajnim prikazivanje ovog filma baš u Prijedoru, obzirom da ne samo da tematizuje događaja iz ovog grada već svojom koncepcijom otvara prostor za pokretanje dijaloga vezanog za pitanja iz prošlosti kako bi ih mogli na adekvatan način preraditi, kreirati nove narative i pružiti potrebnu satisfakciju žrtvama.
Tokom diskusije koja je usljedila, osim kritike lokalnih vlasti i međunarodne zajednice prema događajima iz prošlosti, iskazana je potreba za jednostavnim konstatovanjem događaja. Na tom tragu je primjećeno i  ignorisanje godišnjice zločina u Štrpcima od strane lokalnih medija. Postavilo se pitanje da li je moguće bar prenijeti i sjetiti se onoga što se neupitno dogodilo bez ulaženja u tumačenja i definisanje karaktera događaja.  Umjesto odgovora, izražen je strah da nismo dostigli ni taj nivo društvene zrelosti. Osim toga, iznjete su i paralele između „oficijelne istorije“ i „istorije kućnog ognjišta“ kao uzrok neusklađenog pogleda na prošlost te je konstatovana i nemogućnost da se okrenemo ka budućnosti bez sagledavanja prošlosti.


Ova aktivnost predstavlja samo jedan korak u naporima Centra za mlade „KVART“ da u svojoj lokalnoj zajednici otvori teme iz recentne prošlosti za koje smatramo da su od presudnog značaja u smislu prevencije ponavljanja zločina ali i kreiranja novih društvenih narativa spram ovih pitanja.

Na kraju se imamo potrebu zahvaliti Šefu diplomatskog biroa Belgije u Sarajevu, visokoj delegaciji Ambasade Njemačke u Sarajevu, kao i predstavniku Savjeta sa demokratske politike koji su svojim prisustvom podržali ovaj događaj.


Fotogaleriju sa događaja možete pogledati OVDJE: 



Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...