Skip to main content

OTVORENO PISMO GRADONAČELNIKU PRIJEDORA POVODOM NETRANSPARENTOG IZBORA PROJEKATA ZA MLADE KOJI SE FINANSIRAJU I SUFINANSIRAJU SREDSTVIMA IZ BUDŽETA GRADA PRIJEDORA



Gospodine Marko Paviću,


Obraćamo Vam se povodom objavljivanja Javnog konkursa za finansiranje projekata omladinskih organizacija u kojem je nastavljeno praktikovanje koruptivnih praksi iz proteklih godina, kada se radi o ovom pozivu.

Naime, iako je Odlukom o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za projekte mladih koji se finansiraju i sufinansiraju sredstvima budžeta Grada Prijedora („Službeni glasnik grada Prijedora“, broj 3/14.) definisano da „Omladinska organizacija čiji je član u Komisiji nema pravo kandidovati projekte“ i ove godine u sastav Komisije je uključen Svetozar Vučkovac kao član, predstavnik udruženja i fondacija („Službeni glasnik grada Prijedora“, broj 14/13.). Navedena osoba obavlja funkciju predsjednika Omladinskog savjeta Prijedor i član je Omladinske organizacije „Mladost“ Bistrica (podaci preuzeti sa zvanične web prezentacije Omladinskog savjeta Prijedor).


Napominjemo da je u sklopu ovog javnog poziva protekle godine odobreno 7 000KM Omladinskoj organizaciji „Mladost“ Bistrica za projekat „Proširenje društvenog doma“, 4 000KM Omladinskom savjetu Prijedor za projekat „Volonterski servis“, te 1 500KM takođe Omladinskom savjetu Prijedor za projekat „Kuda dalje“. Jednostavnom računicom se može konstatovati da je iz granta koji se odnosi na navedeni javni poziv organizacijama u čiji rad je uključen član same komisije dodijeljeno ukupno 12 500KM od ukupno 35 000KM namijenjenih za ovaj javni poziv, što čini više od trećine ukupnih sredstava. Praktično je Svetozar Vučkovac sam sebi dodijelio ova sredstva. Ovakvim radom je direktno prekršena odluka Skupštine grada Prijedora.


Smatrajući da se radi o evidentnom primjeru sukoba interesa i koruptivnih praksi tražimo od Vas da promijenite ovakav način rada kada se radi o dodjeljivanju sredstava neprofitnim i omladinskim organizacijama. Neminovno pitanje koje se nameće u ovoj situaciji jeste koliko su relevantni silni certifikati o dobrom radu lokalne uprave ako su na djelu ovakvi slučajevi netransparentnog i koruptivnog načina raspodjele sredstava iz budžeta grada. Ovakav vid rada lokalne uprave jeste odraz odnosa prema građanima i građankama koji govori više o radu lokalne administracije više nego bilo koji certifikat. Dok god se prema građanima i građankama i organizacijama civilnog društva u konkretnim slučajevima ne bude postupalo na način koji podrazumijeva transparentnost, pravičnost i ukidanje svakog oblika potencijalne zloupotrebe položaja ne možemo pozitivne ocjene o radu lokalne uprave i okruženja smatrati relevantnim.


Takođe Vas ovim putem molimo da ne obmanjujete javnost i međunarodne organizacije davanjem netačnih informacija. U ovom slučaju se referišemo na Vaš odgovor na dopis Transparency International-u u kojem navodite odluku objavljenu u Službenom glasniku br. 6/11 a koja se odnosi na Odluku o kriterijima, načinu i postupku raspodjele za projekte mladih koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta grada Prijedora a koja nije na snazi i drugačije definiše učešće članova_ica Komisije od Odluke iz Službenog glasnika opštine Prijedor, broj 3/14.


Smatramo da nije dobar i produktivan odnos u kojem ćete doživljavati organizacije civilnog društva, građane i građanke koji ukazuju na nepravilnosti i nekorektan odnos lokalne uprave kao zlonamjerne subjekte koji neopravdano napadaju lokalnu vlast. Produktivnim odnosom smatramo uzimanje u obzir primjedbi i pokušaj objektivnog sagledavanja situacije te ispravljanje ukazanih nepravilnosti na zadovoljstvo svih građana i građanki Prijedora.


U nadi da ćete prepoznati značaj ukidanja praksi koje podrazumijevaju sukob interesa i mogućnosti korupcije srdačno,



Prijedor, 20.03.2015. godine Goran Zorić, izvršni direktor


Lista odobrenih sredstava za projekte omladinskih organizacija

Službeni glasnik grada Prijedora 3/14 (strana 82, Odluka o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za projekte mladih koji se finansiraju i sufinansiraju sredstvima budžeta Grada Prijedora)

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...