Skip to main content

Jesmo li antifašisti?

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve fašizma i antisemitizma, aktivisti i aktivistkinje iz Prijedora i Banjaluke su juče na Trgu Krajine organizovali performans „Jesmo li antifašisti?“



Antifašizam je zajednički naziv za sve grupe, organizacije i ideologije koje se suprotstavljaju fašizmu i nacizmu, neofašističkom i neonacističkom pokretu i njihovim ideološkim obrascima. Međutim, postavlja se pitanje da li smo zaista upoznati sa značenjem pojma „antifašizam“?

„Mislim da većina nije upoznata, smatram da je to malo problematično i da treba raditi na tome. Danas se mladi često ponašaju kao fašisti, a da nisu ni svjesni toga. Malo ljudi zna šta je u stvari pravi antifašizam“, rekao je Stefan Gvozden, aktivista iz Prijedora.

Kod nas se antifašizam stavlja u kontekst Drugog svijetskog rata i ne ide dalje od toga. U današnje vrijeme imamo novo tumačenje istorije, u kojoj političke elite koje su na vlasti govore kako su fašisti u stvari antifašisti. Zbog toga su mladi danas zbunjeni i idealizuju pogrešne vrijednosti.

„Kao prvo, mladi ne znaju šta je antifašizam. Kao drugo, iako se izjašnjavaju ako antifašisti, oni to u stvari nisu. Kod nas fašizam prelazi u tradiciju, koja se, nažalost, prenosi na mlađe generacije, a tome svjedoče razni grafiti i govor mržnje“, rekla nam je studentica socijalnog rada, Tatjana Aničić.

Normalno je da svi za sebe mislimo da nismo fašisti. Ali, da li to odmah podrazumjeva da smo antifašisti?

„Antifašizam je prije svega ljudsko opredeljenje da budeš protiv nečega što je fašizam. Danas u BiH zaista možemo postaviti pitanje da li uopšte imamo antifašista, ako oni nisu spremni da djeluju, da se javno pokažu i ako nisu spremni da reaguju na sve oblike fašizma? Možemo da budemo svjedoci da je fašizam svakodnevno veoma prisutan na ovim prostorima i da je u stvari, sve jači i jači“, rekao nam je Edin Ramulić, aktivista iz Prijedora.

Da bi danas bili antifašisti, potrebno je da da budemo jaki pojedinci/ke i da budemo spremni da prihvatimo i živimo vrijednosti, koje zaista znače prihvatanje drugih i drugačijih. Potrebno je da svaki dan zaustavljamo i ukazujemo na nasilje u svakom obliku, da se borimo protiv diskriminacije, da budemo solidarni/e i razumijemo drugačije od sebe. Zbog toga antifašizmu jeste mjesto na „pozitivnoj“ strani istorije i ne smije se koristiti u svrhu pravdanja zločina, već sprečavanja i borbe da se zločini ne ponove.

Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma je ustanovljen u znak sjećanja na žrtve Kristalne noći. U Kristalnoj noći ili Noći pogrona, 9. novembra 1938. godine njemački nacisti su otpočeli pogron Jevreja, ubivši neutvrđen broj djece, žena i muškaraca i spalivši stotine sinagoga, više od 7.000 jevrejskih prodavnica i kuća. Iste večeri, vođe Trećeg rajha su odlučile da u Njemačkoj istrijebe sve Jevreje.



Izvor: Ošta Nula


Comments

  1. Překontrolovat eToro, největší sociální investiční síť na světě, kde 1,000,000y klientů vydělávají kopírováním obchodních rozhodnutí našich nejlepších obchodníků.

    Obchod odkudkoli - Váš čas je peníze. Obchodujte na počítači, mobilu a tabletu

    227,651,647 - Otevřené obchody na eToro

    ReplyDelete

Post a Comment

Popular posts from this blog

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKOM KAMPU

  Centar za mlade Kvart organizuje   Antifašistički kamp   na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od  1. do 6. jula na Mrakovici (Kozara),  a pravo učešća imaju sve osobe iz  Bosne i Hercegovine  dobne starosti od  18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na  czmkvart@gmail.com  do 23. juna 2021 . Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 48 časova nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i siguran rad. Očekujemo v

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKI KAMP

  Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 6. do 11. novembra na Mrakovici (Kozara), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine i Srbije dobne starosti od 18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, pripremati uličnu akciju, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na czmkvart@gmail.com do 30. oktobra 2020. Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i sig

Nagradni konkurs: Da li su ljudska prava samo slovo na papiru?

  Jedan od prvih članova deklaracije o ljudskim pravima glasi: Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste kao što je rasa, boja kože, pol, jezik, vjeroispovijest, seksualno opredjeljenje, politično ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi statusi. Takođe, ne smije se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili područja kom neka osoba pripada, bilo da je to područje nezavisno, pod starateljstvom ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.   Ključne vrijednosti ljudskih prava su: -ljudsko dostojanstvo -jednakost -sloboda -poštovanje -nediskriminacija -tolerancija -pravda -odgovornost   Iako su ove vrijednosti univerzalne ili bi trebalo da budu, u Bosni i Hercegovini se građani i građanke svakodnevno susreću sa oduzimanjem dostojanstva i osnovnih ljudskih prava. Pravda je teško dostižna ili je nepostojeća, a osobe i instituc