Skip to main content

Održana treća Mala škola kritičkog propitivanja prošlosti


23. I 24. februara održana je treća po redu Mala škola kritičkog propitivanja prošlosti. Centar za mlade KVART već tradicionalno organizuje ovu školu sa ciljem otvaranja prostora za promišljanje, razgovor i propitivanje narativa o bližoj i daljoj prošlosti koji dominiraju u regionu. Dominantni narativi jesu isključivo nacionalni i često su obojeni religijskim uticajima. Sa obzirom na takvo stanje od izuzetne važnosti je stvoriti novi prostor za razgovor i razmjenu stavova, ideja i pitanja u vezi sa tranzicijskom pravdom, kulturom sjećanja i generalnim uvjerenjima koja se rijetko ili nikada ne dovode u pitanje. Učesnici/e škole su bili/e mladi/e iz cijele Bosne i Hercegovine za koje je program škole i kreiran.

Tamara Šmidling, Lejla Gačanica i Edin Ramulić su učesnike i učesnice škole proveli kroz principe kritičkog mišljenja kao procesa, ali i kao vrijednosti koja obilježava društvo koje teži slobodi. Kroz module male škole se govorilo o različitim informacijama i dezinformacijama koje kreiraju uvjerenja stanovništva. Pitanje etičke odgovornosti se nametnulo kao pitanje od suštinske važnosti za promišljanje prošlosti, djelovanje u sadašnjosti i kreiranje budućnosti.

 ‘’Moje iskustvo sa Male škole kritičkog preispitivanja prošlosti je jako pozitivno i smatram da ovakvih radionica treba da bude što više jer su jako korisne. Upoznali smo se sa ratnim dešavanjima u Prijedoru i saznali šta se dešavalo na njihovoj teritoriji. Pričali smo o tome kako ne treba vjerovati svemu što pročitamo i kako sve treba preispitati. Priče sa naših prostora su jako diskutabilne jer imamo tri naroda koja imaju svoja viđenja istorije i svi uče drugačije događaje i vrše indoktrinaciju nad djecom koja odrastaju misleći da je sve što čuju od starijih istina. Upravo iz tog razloga su ovakve škole potrebne jer mladi mogu da upoznaju druge ljude, druže se sa njima i razvijaju kritičko mišljenje.’’ -Ivana Vasić

 ‘’Mala škola kritičkog propitivanja prošlosti je za mene bila jedinstven događaj. Imao sam priliku upoznati se sa konceptima kao što su tranziciona pravda, suočavanje sa prošlošću i kultura sjećanja, ali i dodatno razviti svoje kritičko razmišljanje o događajima iz bliže prošlosti. Ono što je definitivno ostavilo najveći trag na mene jeste sam obilazak spomenika u gradu Prijedoru. Uvjerio sam se da lokalne vlasti ciljano kreiraju jedno specifično viđenje prošlosti kroz izgradnju spomenika koji su namijenjeni samo žrtvama jednog naroda, zanemarujući sve druge žrtve. Naravno, Mala škola je nezaboravna i zbog samog druženja i upoznavanja novih mladih ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine, ljudi koji su tu došli sa istim motivima kao i ja.’’- Mirza Arifović


Centar za mlade KVART će kroz svoj  rad nastaviti da  teži ka boljem shvatanju kulture sjećanja, procesa u izgradnji različitih narativa koje naše tranzicijsko društvo nekritički prihvata, te kritičkom promišljanju, kako prošlosti, tako i sadašnjosti.



Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...