Skip to main content

Mediji ne doprinose uklanjanju ekstremnih elemenata iz društva


Online portali, novine, TV i radijske emisije prikazuju sliku društva. Kakvog društva? Dozvolio bih si reći nacionalno podijeljenog i društva u kojem je često nasilno ponašanje. Ujedno ovo društvo je zatvoreno ali i osuđivačko za sve drugo i drugačije od dominatne većine. Zastanimo na tren i pogledajmo otrovne komentare na online portalima ili senzacionalističke objave u novinama – ne doprinose prihvatanju drugih i drugačijih, već osuđivanju. 
U  mnogim medijima koji svojim objavama utiču na javno mnijenje, prisutna je neetičnost, neprofesionalnost i subjektivnost. Mediji rijetko žele osuditi radikalizam, nacionalizam i nasilno ponašanje, jer im je primarna vodilja zarada koju lakše ostvaruju potpirivanjem mržnje. Stvoriti platformu za različitost je nepoznanica za mnoge medije. Umjesto toga, oni prave od svega senzaciju radi veće prodaje, veće gledanosti i klikova na njihovim portalima.
Napadi i zaziranje od migranata su svakodnevni primjeri radikalnog, ekstremnog i nasilnog ponašanja u bosanskohercegovačkom društva. Mediji to refelektuju a ne pokušavaju to i razbiti. Na to smo se navikli kao na dnevnu dozu hrane, kafe i cigareta. Primitivne pojave pripadaju primitivnom društvu, a mi? Da li smo mi primitivno društvo?
(Senzacionalističke objave u medijima, Izvor: Media.ba)
U 21. stoljeću gdje bi se trebala isticati humanost, podrška i suosjećanje, mediji potpaljuju vatru ekstremizma. Negativan trend društvene osude migranata bez ikakve podloge dobija sasvim novu dimenziju. Ovoga puta i mediji su se pridružili ocrnjivanju migranata i time se poistovijetili sa društvom.
Mediji su odbacili sve ono što trebaju da budu, a to je prije svega platforma za informisanje i promicanje pozitivnih ljudskih vrijednosti.
Generalizacija migranata u medijima bez statističkih podataka je pokazala da se mediji ne uzdržavaju od bilo čega.
Naprimjer, tvrdnja da migranti boluju od teških zaraznih bolesti i da su među njima narkomani je objavljenja bez ikakvog prethodnog istraživanja. Takva suluda tvrdnja je ništa više nego vapaj za većom čitanošću. U njoj se vidi generalizacijia jedne cijele populacije.
U svakom narodu imamo dobre i loše ljude. Međutim u tvrdnji da migranti tuku i pljačkaju ili da nadiru hiljade ka BiH to ne vidimo – svi idu u isti koš. Obična osoba koja čita ovu vijest može izvući zaključak da je svaki migrant nasilinik i pljačkaš.
Mediji u društvu doprinose stvaranju straha, iako bi njihova uloga trebala biti da objektivno informišu i edukuju javnost. Na kraju, mediji, kao i svi mi, treba da znamo da različitost nije prijetnja nego vrlina društva.
Ovaj tekst nastao je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Jahorina tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Tekst pripremio:Amar Ćatović 

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...