Skip to main content

Održan prvi Antifašistički kamp za mlade

U periodu od 6. do 11. novembra Centar za mlade Kvart je realizovao Antifašistički kamp za mlade.  Kamp je trajao 6 dana, a kampu su prisustvovale mlade osobe iz Bosne i Hercegovine i Srbije.

Učesnici su prisustvovali online predavanjima, a teme koje su obrađivali sa predavačima i predavačicama su se odnosile na istorijski revizionizam, načela antifašizma, jugoslovenske spomenike, poličku snagu antifašizma danas, novi talas fašizma u Evropi i njegove posljedice, kao i antifašizam u umjetnosti i uloga AFŽ pokreta u borbi protiv fašizma. 

Učesnici i učesnice su kroz dio programa imali mogućnost da obiđu značajne jugoslovenske spomenike na Šušnjarima, Korčanici i Mrakovici koji su izgrađeni na mjestima stradanja. Učesnici su kroz istorijske časove učili o narodnooslobodilačkoj borbi i značaju ovih spomenika. 
     
 
Takođe, trećeg dana je organizovano predavanje na temu Prve partizanske avijacije. Učesnici su ispred spomen obilježja partizanskim pilotima razgovarali sa članom Aero kluba Nebojšom Nožinićem koji je kroz razgovor sa učesnicima detaljnije pojasnio kako je došlo do stvaranja prve partizanske eskadrile i kako su narodni heroji Franjo Kluz, Mišo Jazbec i Rudi Čajevec doprinijeli borbi protiv fašista.


  


„Kao omladinski radnik bio sam u prilici da učestvujem na Antifašističkom kampu koji je organizovao Centar za mlade Kvart, u periodu od 6. do 11. novembra 2020 godine u Prijedoru. Ceo ovaj antifašistički kamp je bio veoma dobro osmišljen jer su se kroz različita predavanja učesnici upoznali sa problemom rastućeg fašizma. Pored teorijskog dela koji je uključivao interaktivna predavanja predavača različitih profila, kao i online predavanja, imali smo i praktični deo u kojem su učesnici dobili priliku da se uživo uvere u sve ono što su u teoriji čuli. Posetili smo Nacionalni park Kozaru, spomenike u Šušnjarima i Sanskom Mostu, kao i aerodrom Urije u Prijedoru na kojem je nastala prva partizanska avijacija. Vremenski period realizacije antifašističkog kampa se poklopio sa datumom 9 novembar, koji predstavlja međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Ovo je bila lepa prilika za nas učesnike da se direktno susretnemo i porazgovaramo sa građanima Prijedora o ovom međunarodnom danu, kao i trenutnoj situaciji rastućeg fašizma kako u samoj Bosni i Hercegovini tako i u zemljama Balkanskog regiona. Ceo antifašistički kamp mi je ostao u jednom pozitivnom i veoma prijatnom iskustvu. Podsetio me je koliko je važno da se ovakvi događaji organizuju, pogotovo među mladim ljudima, kako nam se više nikada ne bi ponovila istorija Balkanskih devedesetih godina. Jer latinska izreka: "Istorija je učiteljica života" nije floskula koju treba ponavljati samo na školskim časovima istorije.“ Nebojša Đerić









Comments

  1. Is it legal to play Baccarat at Bet365? - FBCASINO
    Can you worrione bet with the Bet365? The gambling regulator will allow sports betting 제왕카지노 and other gambling activity in the country, including 바카라 사이트 baccarat, roulette,

    ReplyDelete

Post a Comment

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...