Skip to main content

Održana je šesta Mala škola kritičkog propitivanja prošlosti


Od 15. do 17. aprila je održana šesta po redu Mala škola kritičkog propitivanja prošlosti. Centar za mlade KVART već tradicionalno organizuje ovu školu sa ciljem otvaranja prostora za promišljanje, razgovor i propitivanje narativa o bližoj i daljoj prošlosti koji dominiraju u regionu. 


Dominantni narativi jesu isključivo nacionalni i često su obojeni religijskim uticajima. Sa obzirom na takvo stanje od izuzetne važnosti je stvoriti novi prostor za razgovor i razmjenu stavova, ideja i pitanja u vezi sa tranzicijskom pravdom, kulturom sjećanja i generalnim uvjerenjima koja se rijetko ili nikada ne dovode u pitanje. Učesnici/e škole su bili/e mladi/e iz cijele Bosne i Hercegovine za koje je program škole i kreiran. 

Tamara Šmidling i Edin Ramulić su učesnike i učesnice škole proveli kroz principe kritičkog mišljenja kao procesa, ali i kao vrijednosti koja obilježava društvo koje teži slobodi. Kroz module male škole se govorilo o kulturi sjećanja i različitim informacijama i dezinformacijama koje kreiraju uvjerenja stanovništva. 

Učesnici su imali mogućnost da obiđu lokalne spomenike i analiziraju na koji način se u Prijedoru memoralizuju događaji iz prošlosti, i samim tim analiziraju i propitaju kulturu sjećanja i memorijalizaciju u svojim lokalnim sredinama. 

Pitanje etičke odgovornosti se nametnulo kao pitanje od suštinske važnosti za promišljanje prošlosti, djelovanje u sadašnjosti i kreiranje budućnosti.

Centar za mlade KVART će kroz svoj rad da teži ka boljem shvatanju kulture sjećanja, procesa u izgradnji različitih narativa koje naše tranzicijsko društvo nekritički prihvata, te kritičkom promišljanju, kako prošlosti, tako i sadašnjosti.





Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...