Skip to main content

Priručnik - Postupanje policijskih službenika kod krivičnih djela motivisanih mržnjom prema LGBT osobama

 Lezbejke, gejevi, biseksualne, transrodne, interpolne i kvir osobe dio su svih sfera društvenog i kulturnog života u Bosni i Hercegovini. Oni rade, školuju se, plaćaju poreze, izlaze, druže se, vole se i osnivaju porodice. Iako su u BiH u posljednjih desetak godina učinjeni brojni iskoraci u suzbijanju homofobije, bifobije i transfobije te zaštiti ljudskih prava LGBT osoba, kako na legislativnom području tako i na institucionalnom i društvenom planu, rasprostranjenost homofobije, bifobije i transfobije te nasilja prema LGBT osobama i dalje predstavlja ključni problem društva. LGBT osobe su svakodnevno žrtve emocionalnog, verbalnog i fizičkog nasilja i žive u strahu da će biti fizički napadnute, povrijeđene, izopštene, izbačene iz kuće ili otpuštene sa posla.

Priručnik koji je pred vama je nastao za potrebe dodatne edukacije policijskih službenika/ica u suzbijanju diskriminacije i nasilja motivisanih mržnjom prema LGBT osobama. Takođe, on predstavlja primjer dobre komunikacije i saradnje organizacija civilnog društva koje se bave promocijom i zaštitom prava LGBT osoba, ali i institucija koje treba da pružaju adekvatnu podršku i zaštitu LGBT zajednici u slučajevima nasilja i/ili diskriminacije.

Nadamo se da će ovaj priručnik doprinijeti boljem razumijevanju potreba LGBT osoba od strane policijskih službenika/ica u slučajevima počinjinih krivičnih dijela motivisanih mržnjom kako bi i ova kategorija stanovništva uživala zagarantovana osnovna ljudska prava. On sadrži relevantne zakonska objašnjenja koncepata diskriminacije i krivičnog djela počinjenog iz mržnje, prijedlog dobrih praksi i smjernice u postupanju policijskih službenika sa žrtvama krivičnih djela počinjenih iz mržnje, kriminalističku obradu krivičnih dijela počinjenih iz mržnje, te razvoju preventivnog djelovanja.

Vjerujemo da zajedno možemo da mijenjamo bosanskohercegovačko društvo, te da radimo na ravropravnosti cvih građana i građanki, te se nadamo da će ovaj priručnik pomoći u tome.


Priručnik možete preuzeti OVDJE.


Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...
Post a Comment
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...
Post a Comment
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...
Post a Comment
Pročitajte više... »