Skip to main content

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST POVODOM OBILJEŽAVANJA MEĐUNARODNOG DANA BORBE PROTIV HOMOFOBIJE IDAHOT Banja Luka 2014

Sinoć je u prostorijama DKC Incela Banjalučko Udruženje Kvir Aktivista obilježilo Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije. Iako je 17. maj dan borbe protiv homofobije i transfobije, zbog prirodne katastrofe koja je zadesila našu zemlju događaj je morao biti otkazan i pomjeren. Program obilježavanja IDAHOT Banja Luka 2014 se sastojao iz cijelodnevnog programa koji je trajao od 13h do 02.00 poslije ponoći.





Cijelodnevnim aktivnostima koje su se sastojale od kreativne radionice izrade banera, projekcije filma, okruglog stola na temu transrodnosti i transeksualnosti, večeri poezije i izložbe više LGBT umjetnika i umjetnica, željeli_e smo ukazati na potrebu LGBT zajednice za međusobnim uvezivanjem te promovisati svestranost i razne talente LGBT osoba.

Obilježavanju ovog dogđaja prisustvovali su Mary Ann Hennessy iz Ureda Vijeća Evrope u BiH, Andy Mcguffie iz Delegacije EU u BiH, Predrag Raosavljević ispred Institucije Ombudsmena za ljudska prava u BiH, Dragan Kesić i Marija Stavropoulos iz Ureda Američke Ambasade u Banjoj Luci te Aleksandar Žolja ispred Komiteta protiv govora mržnje na internetu RS osnovanom od strane Ministarstva porodice omladine i sporta RS. Pomoćnica ministra za omladinu Branka Malešević je takođe dala svoju podršku IDAHOT Banja Luka i LGBT populaciji RS. Mary Ann Hennessey je istakla bitnost jačanja zajednice i promoviranja ljudskih prava LGBT osoba na svakodnevnom nivou.

IDAHOT Banja Luka 2014 je realizovan u saradnji sa Helsinškim parlamentom građana Banja Luka, Centrom za Mlade KVART i UNSA Geto.
Realizaciju IDAHOT Banja Luka 2014 omogućili su i pripadnici Policijske Stanice Obilićevo i Centar Javne Bezbjednosti Banja Luka.

Cilj IDAHOT Banja Luka 2014 je bilo povezivanje i jačanje LGBT zajednice Bosne i Hercegovine te decentralizacija aktivizma u BIH. Na obilježavanju IDAHOT Banja Luka prisustvovalo je više od 80 osoba iz Banja Luke, Tuzle, Sarajeva, Mostara, Prijedora, Bijeljine, Brčkog, Doboja, Novog Grada i Beograda.

Poruka ovogodišnjeg IDAHOT Banja Luka 2014 je da samo jačanjem i angažovanjem samih pripadnika i pripadnica LGBT zajednice može doći do značajnije promjene svijesti javnosti o LGBT populaciji, te da bez konkretnog rada na vidljivosti nije moguće očekivati drastične promjene.


Formalni dio programa IDAHOT Banja Luka 2014 završen je govorom predsjednika Banjalučkog Udruženja Kvir Aktivsta Jasenka Suljetovića i otvaranjem izložbe više autora i autorica fotografija, grafika i plakata.

Nakon formalnog dijela, učesnici i učesnice su uživali u partyu na kojem su prisustvovale tri DJ-ice i jedan DJ. Gošća iznenađenja bile su Sajsi MC (Tijana i Ivana Rašić) koje su na ovaj način dale podršku LGBT populaciji.

''Meni je bilo drago da sam prisustvovala ovom istorijskom trenutku. Moram da priznam da je bilo jako fantastično. Iako sam 4. put u Banjaluci i svaki put je bilo posebno, ali ovaj put je bilo najposebnije, zato što se pubilika spontano popela na binu i totalno smo bili punk!'', rekla je Ivana Rašić.
S poštovanjem,


Banjalučko Udruženje Kvir Aktivista








Saopštenje preuzeto sa oficijalne Facebook stranice Banjalučkog Udruženja Kvir Aktivista

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...