Skip to main content

Saopštenje povodom napada na aktivistkinje Banjalučkog Udruženja Kvir Aktivista


Centar za mlade „KVART“ Prijedor najoštrije osuđuje napad na aktivistkinje Banjalučkog Udruženja Kvir Aktivista (B.U.K.A).

Naime, sinoć se u 3 sata poslije ponoći ispred noćnog kluba Inbox u Banjaluci desio verbalni, te pokušaj fizičkog napada na aktivistkinje Banjalučkog Udruženje Kvir Aktivista, te osobe koje su bile u njihovom društvu. Grupa mladića je u prostorijama noćnog kluba Inbox počela skandirati ''Ubij, zakolji da peder ne postoji.''. 
Nakon poziva, policija ih je istjerala iz kluba, međutim, oko petnaest mladića je ostalo ispred da bi sačekali i napali aktivistkinje i njihovo društvo kojie su bili zatočeni u klubu sve do drugog poziva i dolaska policije. Aktivistkinje i njihovo društvo su u 4 sata poslije ponoći uz pratnju i zaštitu policije napustile klub i sprovedene do bezbjednog prostora. Dok su aktivistkinje odlazile, nekoliko mladića je uzvikivalo ''Nećemo vam ništa večeras!''.

Smatramo da je nasilno i netolerantno ponašanje pojedinaca/ki u našem društvu prema pripadnicima/icama seksualnih manjina ozbiljan problem koji treba da pozove sve odgovorne na hitno rješavanje ovog problema.

Borba protiv LGBTIQA-fobija je i naša borba, i ne smijemo dozvoliti da ovakvo ponašanje pojedinaca/ki još jednom prođe nekažnjeno zbog nespremnosti, neodgovornosti i nesposobnosti naših institucija da se uhvate u koštac sa ovim problemima.

Pozivamo i sve druge relevantne društvene subjekte, organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije i institucije, novinare i novinarke da izvrše pritisak na odgovorne institucuje kako bi se sankcionisali počinioci i poslala poruka da je naše društvo sigurno za sve njegove građane i građanke, te da je mjesto gdje se poštuju osnovna ljudska prava.


Centar za mlade „KVART“ je mirovno, ljudskopravaško, nestranačko, nevladino i neprofitno udruženje građana zasnovano na beskompromisnom poštovanju univerzalnih ljudskih vrijednosti kao sto su mir, nenasilje, demokratija, sloboda, jednakost, poštovanje ljudskih prava, antifašizam i pravda.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...