Skip to main content

Mi(r) možemo zajedno




Povodom Međunarodnog dana mira, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Oštra Nula i Centar za mlade Kvart u saradnji sa Mrežom za izgradnju mira organizuje niz aktivnosti pod sloganom “MI(R) MOŽEMO ZAJEDNO”. Jedna od tih aktivnosti bio je i performans u 12 sati na Trgu Krajine u Banjaluci, a u 18 sati u Banjalučkom socijalnom centu (BASOC) u ulici Mirka Kovačevića 4, održaće se panel diskusija i prikazati dva dokumentarna filma.

Ove aktivnosti predstavljaju konkretan potez civilnog društva ka jedinstvu, poštovanju i jačanju mirovnih vrijednosti, jer Bosna i Hercegovina se već 20 godina nalazi u mirovnom procesu gdje se potencira na statusu quo, a to je stanje mirovanja: ni rata ni mira.

Danijela Baljak, aktivistica
UG Oštra Nula
“Cilj današnjeg performansa i diskusije je da podstaknemo javnost u Bosni i Hercegovini da počne da raspravlja o kulturi sjećanja, prognanima i nestalima, a i da istaknemo i Banjaluku i važnost Banjaluke u promovisanju mira i izgradnji mirovne zajednice.”, rekla je Danijela Baljak, aktivistica UG Oštra Nula.

Na Međunarodni dan mira, poslata je poruka da Banjaluka i Sarajevo mogu zajedno da grade mir.

Edvin Kanka Ćudić, osnivač
 i koordinator UDIK-a

“Ono što je veoma značajno jeste da se u Banjaluci obilježava ovaj dan, ali sada sa malo izmjenjenim konceptom. Taj koncept pokazuje povezanost Sarajeva i Banjaluke, odnosno povezanost civilnog društva u ta dva grada. To pokazuje još jednu činjenicu da Banjaluka treba i ostati prepoznatljiva kao grad mira i suživota i koji treba da ponese jednu takvu poruku koja će imati za cilj aktivnije učestvovanje nas civilnog društva, na preuzimanju odgovornosti za ono što se događalo kako bi se gradila jedna mirna zajednica.”, rekao je Edvin Kanka Ćudić, koordinator udruženja UDIK

Pitanje mira u BiH ne može direktno rješavati međunarodna zajednica, već sami građani i građanke treba da rješavaju pitanje mira u svojoj zajednici.


“Ostanak međunarodne zajednice u BiH je cilj da se spriječi novi konflikt, a njen odlazak bi značio novi konflikt, to je to stanje u kojem mi ne idemo unaprijed ni unazad nego stojimo dvadeset godina. To je ono što opterećuje zajednicu i to je ono što tjera mlade ljude na odlazak iz države, to je ono što dovodi do situacije da nemamo empatije, da ne otvaramo određena pitanja u zajednici.”, rekao je Edvin.

Mladi iz BiH su danas zajedno u Banjaluci poslali poruku da Mi(r) možemo zajedno. Sa mladima se slaže i veliki broj građana.

“Istorijski smo na nekom čudnom prostoru, pa stalno latentni nemiri. Ovoa poruka moramo i možemo i treba svaki dan dokazivati ličnim primjerom, da je to moguće.” rekao nam je Miloš Stojaković.

Na panel diskusiji će sa gostima razgovarati Danijela Baljak, aktivistica UG Oštra Nula i Adis Hukanović iz Sanskog Mosta. Oni će kroz lične priče ispričati zašto je bitno da gradimo mir i živimo u miru.

Poslije diskusije prikazaće se dva dokumentarna filma: dokumantarni film ”Srđo”, film o Srđanu Aleksiću – čoveku koji je poginuo braneći svog sugrađanina i film Srđana Keča ”Pismo ocu”, koji se kroz porodične albume, video snimke i razglednice vraća u Jugoslaviju sedamdesetih godina i uvodi gledaoce u život njegove porodice. U razgovoru sa starim prijateljima, rodbinom, on nam otkriva kakve su ljudske sudbine na Balkanu poslije rata i traži odgovore gdje smo se mi to izgubili.

Ovaj događaj predstavlja dio zajedničkog obilježavanja Međunarodnog dana mira na nivou BiH u organizaciji Mreže za izgradnju mira a pod sloganom "Mir za bolje sutra".



Podsjećamo da je Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila 21. septembar kao danom mira i on se slavi od 1982. godine sa ciljem obilježavanja i jačanja ideala mira. Takođe, posvećen je miru u svijetu, a posebno odsustvu rata i nasilja.




Izvor: ostranula.org


Comments

Popular posts from this blog

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKOM KAMPU

  Centar za mlade Kvart organizuje   Antifašistički kamp   na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od  1. do 6. jula na Mrakovici (Kozara),  a pravo učešća imaju sve osobe iz  Bosne i Hercegovine  dobne starosti od  18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na  czmkvart@gmail.com  do 23. juna 2021 . Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 48 časova nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i siguran rad. Očekujemo v

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKI KAMP

  Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 6. do 11. novembra na Mrakovici (Kozara), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine i Srbije dobne starosti od 18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, pripremati uličnu akciju, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na czmkvart@gmail.com do 30. oktobra 2020. Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i sig

Nagradni konkurs: Da li su ljudska prava samo slovo na papiru?

  Jedan od prvih članova deklaracije o ljudskim pravima glasi: Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste kao što je rasa, boja kože, pol, jezik, vjeroispovijest, seksualno opredjeljenje, politično ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi statusi. Takođe, ne smije se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili područja kom neka osoba pripada, bilo da je to područje nezavisno, pod starateljstvom ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.   Ključne vrijednosti ljudskih prava su: -ljudsko dostojanstvo -jednakost -sloboda -poštovanje -nediskriminacija -tolerancija -pravda -odgovornost   Iako su ove vrijednosti univerzalne ili bi trebalo da budu, u Bosni i Hercegovini se građani i građanke svakodnevno susreću sa oduzimanjem dostojanstva i osnovnih ljudskih prava. Pravda je teško dostižna ili je nepostojeća, a osobe i instituc