Skip to main content

Saopštenje za medije povodom Međunarodnog dana ljudskih prava



Danas, 10.12.2015. godine su Centar za mlade „KVART“ i Udruženje Prijedorčanki Izvor organizovali protestnu šetnju glavnom pješačkom zonom i javni skup na glavnom gradskom trgu u Prijedoru povodom Međunarodnog dana ljudskih prava. Aktivno učešće i podršku ovom skupu je pružilo udruženje građana Oštra Nula iz Banja Luke. Cilj skupa je bio ukazati na svakodnevno kršenje ljudskih prava ali i poteknuti građane i građanke da se bore za pravdu i poštovanje ljudskih prava.

Iako je skup ukazao na kršenje svih ljudskih prava danas u našem društvu, akcenat je bio na podršci inicijativi roditelja za podizanje memorijala ubijenoj djeci 1992. godine u Prijedoru.

Tokom skupa prisutnim građanima i građankama se obratio i Fikret Bačić ispred Inicijative roditelja ubijene djece. „Ovdje govorim prvenstveno kao Prijedorčanin, koji je uvijek ovaj grad smatrao svojim. Svoju opštinu u kojoj sam mislio ostariti, i gledati svoju djecu kako odrastaju i doživljavaju ovaj grad svojim. Nažalost, ovdje stojim kao roditelj ubijene mi djece, ovdje govorim kao otac, i kao jedan od pokretača Inicijative za podizanje memorijala ubijenoj djeci Prijedora. Ne mogu vam opisati bol koji osjećam, jer opština moga grada me ne vidi kao oca, kao Prijedorčanina. I opet,, po ko zna koji put se obraćam prijedorskim vlastima, i svojim sugrađanima u ime naše djece. “, poručio je Fikret.

“Danas se u našem društvu svakodnevno i na razne načine krše ljudska prava građana i građanki koja ostaju bez odgovora i sankcija. Iako postoje zakonske odredbe, međunarodne konvencije i mehanizmi za zaštitu ljudskih prava, bez aktivnog praktikovanja, zahtjevanja i borbe za ljudska prava građana i građanki nećemo uspjeti postići puno poštovanje ljudskih prava i život dostojan čovjeka.”, poručili su organizatori.

Već tradicionalna poruka koja je dominirala i ovim skupom je: “Gdje se krše ljudska prava, građanska neposlušnost postaje dužnost”.

 

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...