Skip to main content

Saopštenje za medije povodom Međunarodnog dana ljudskih prava



Danas, 10.12.2015. godine su Centar za mlade „KVART“ i Udruženje Prijedorčanki Izvor organizovali protestnu šetnju glavnom pješačkom zonom i javni skup na glavnom gradskom trgu u Prijedoru povodom Međunarodnog dana ljudskih prava. Aktivno učešće i podršku ovom skupu je pružilo udruženje građana Oštra Nula iz Banja Luke. Cilj skupa je bio ukazati na svakodnevno kršenje ljudskih prava ali i poteknuti građane i građanke da se bore za pravdu i poštovanje ljudskih prava.

Iako je skup ukazao na kršenje svih ljudskih prava danas u našem društvu, akcenat je bio na podršci inicijativi roditelja za podizanje memorijala ubijenoj djeci 1992. godine u Prijedoru.

Tokom skupa prisutnim građanima i građankama se obratio i Fikret Bačić ispred Inicijative roditelja ubijene djece. „Ovdje govorim prvenstveno kao Prijedorčanin, koji je uvijek ovaj grad smatrao svojim. Svoju opštinu u kojoj sam mislio ostariti, i gledati svoju djecu kako odrastaju i doživljavaju ovaj grad svojim. Nažalost, ovdje stojim kao roditelj ubijene mi djece, ovdje govorim kao otac, i kao jedan od pokretača Inicijative za podizanje memorijala ubijenoj djeci Prijedora. Ne mogu vam opisati bol koji osjećam, jer opština moga grada me ne vidi kao oca, kao Prijedorčanina. I opet,, po ko zna koji put se obraćam prijedorskim vlastima, i svojim sugrađanima u ime naše djece. “, poručio je Fikret.

“Danas se u našem društvu svakodnevno i na razne načine krše ljudska prava građana i građanki koja ostaju bez odgovora i sankcija. Iako postoje zakonske odredbe, međunarodne konvencije i mehanizmi za zaštitu ljudskih prava, bez aktivnog praktikovanja, zahtjevanja i borbe za ljudska prava građana i građanki nećemo uspjeti postići puno poštovanje ljudskih prava i život dostojan čovjeka.”, poručili su organizatori.

Već tradicionalna poruka koja je dominirala i ovim skupom je: “Gdje se krše ljudska prava, građanska neposlušnost postaje dužnost”.

 

Comments

Popular posts from this blog

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...