Skip to main content

Svastika, Fylfot, Hakenkreuz, Wan, Gammadion



Pretpostavlja se da je motiv svastike prvi put upotrijebljen u neolitskoj Evroaziji. Postoje arheološke indikacije da se isti simbol nezavisno koristio u nativnim sjevernoameričkim kulturama. Najpoznatije ime ovog krsta sa četiri jednaka kraka koji su savijeni na određenim rastojanjima pod pravim uglom[1] jeste svastika. Značenje imena potiče od sanskritske riječi svasti, što bi prevedeno na savremene jezike značilo bogatstvo, sreća i dobro zdravlje. Čest prevod u literaturi jeste i blagostanje.
Savremena antropologija i dalje zapaža učestalo korištenje ovog simbola u Indiji, posebno u sklopu ceremonija i svetkovina koje su mahom hinduističkog karaktera.



Čuveni astronom i sekularni mislilac Carl Sagan u svom djelu ''Kometa'' izlaže teoriju zasnovanu na drevnom kineskom rukopisu u kojem su prikazani jednostavni crteži repa komete, na jednom od tih crteža je glava komete prikazana kao središte iz koje se odvajaju četiri prelomljene linije, koje se mogu okarakterisati kao svjetlosne zrake. Sagan smatra da je svastika na taj način postala sveprisutan simbol u momentu bliskog prolaska komete pored Zemlje.
Druga teorija koja objašnjava učestalost svastike i njen oblik je mnogo jednostavnija i tvrdi da je svastika nastala u svim kulturama koje su izrađivale predmete od pruća, jer su krajevi četvrtastih predmeta uvijek završavali u obliku svastike.
Postoje pokušaji povezivanja Jungovog kolektivnog nesvjesnog sa rasprostranjenošću svastike kao i uticaja primordijalnog mita Levi Stross-a na konstrukciju ovog simbola, no teorije ne posjeduju validne dokaze.
Evidentno je da je svastika prisutna kroz veći dio registrovane istorije civilizacije kao fenomena. Jasno je da je uvijek predstavljala sreću i blagostanje. Posebno je interesantan podatak da su određene staroslovenske zajednice na svojim crtežima Sunce prikazivali kao svastiku ili simbol krajnje sličan njoj. Sunce je u isto vrijeme bio i bog Dažbog (Dajbog) i stoga bismo mogli iznijeti tvrdnju da je, barem u jednom trenutku istorije, svastika bila simbol jednog od vrhovnih bogova Slovena.
Svastika je takođe sveti simbol u Budizmu, Hinduizmu i Džainizmu. Postoji takozvana lijeva svastika i desna svastika. Desna svastika je jedan od 108 simbola boga Vishnu-a, kao i gore navedeni simbol Sunca i boga Surya-a. Lijeva svastika je najčešće povezivana sa boginjom Kali, boginjom noći i magije, kontekstualno lako uporedivu sa grčkim Dionisom i dionizijskim svetkovinama generalno.
Nakon duge istorije predstavljanja sreće, blagostanja i bogatstva svastika je zloupotrijebljena 1920. godine odlukom Adolfa Hitlera da nacisti moraju imati ''simbol vlastite borbe'' i ''veoma efektan poster''. Arijevska konotacija svastike bila je jedan od odlučujućih faktora u izboru prikladnog simbola.
Nakon ovoga simbolika svastike nikada neće biti ista. Svastika sada predstavlja mržnju, genocid, zločin i pomračenje etike kao takve.



Svaki subjekt koji svjesno bira da perpetuira ovakav simbol kao simbol zločina nakon kojeg nema mjestu radosti[2] mora biti osuđen na svaki dostupan način. Nastavljanje zloupotrebe svastike je nastavljanje zločina i kao takvo nije ništa drugo do fašizma u svom najgorem obliku.



[1] Postoje varijacije ovoga simbola, no kao primjer ćemo koristiti najpoznatiji i zloupotrijebljeni oblik.
[2] Parafraziranje Theodora Adorna

Comments

Popular posts from this blog

POZIV ZA UČEŠĆE NA REGIONALNOM KAMPU "Kozarac 2019"

Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH) i Centar za mlade  ”Kvart” iz Prijedora vas pozivaju na deseti regionalni kamp  ”KOZARAC 2019″.
Zadovoljstvo nam je pozvati vas na deseti  regionali kamp ”Kozarac 2019” koji okuplja mlade osobe iz regiona i cijele BiH. Na kamp se mogu prijaviti osobe starosti od 16 do 26 godina. Namjera kampa je pokretanje dijaloga o temama ratne prošlosti BiH i regiona među mladim osobama ali i propitivanje načina na koji se pojedinačno a i kolektivno sjećamo pomenutih dešavanja i na koji način obilježavamo mjesta stradanja. Osim toga upoznavanje, druženje i povezivanje mladih je bitan aspekt ovog događaja. Šestodnevni program kroz pomenute teme realizovati ćemo posjetama mjesta stradanja ali i kroz interaktive razgovore sa aktivistima/kinjama iz naše zemlje i regiona.

Lokacija : Kozarac, Prijedor, BiH.
Period: Od 28. juna do 03. jula  2019. godine.

Prijave za učešće slati do 15. juna 2019. godine na mail: kampkozarac2019@gmail.com!
Prijavljenim učesnic…

Poziv za prijavu na "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti".

Da li vjerujete svemu što učite u školi?  Zanima li vas i druga strana prošlosti? Koliko vas je
obrazovanje podsticalo na kritičko mišljenje i kako politika utiče na to što učite?
Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće u trećoj po redu "Maloj školi kritičkog propitivanja prošlosti" koja će se održati od 22. - 24. februara 2019. godine. Pravo na učešće imaju osobe starosti od 18 do 26 godina.Ukupan broj planiranih učesnika/ca je 10. 
Krajnji rok za prijave: 17.02.2019. do 18:00.
"Malu školu  kritičkog propitivanja prošlosti" organizuje Centra za mlade "Kvart" uz podršku  National Endowment for Democracy.   Učesnici/ce će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. 
Od…

Poziv za učešće u studijskoj posjeti Vukovaru

Centar za mlade ''Kvart'' poziva mlade ljude iz Prijedora i okoline da se pridruže studijskoj posjeti Vukovaru.  
Posjeta je planirana za 22. i 23. mart! Vrijeme polaska je 22. marta u 14 časova sa planiranim noćenjem u Vukovaru. Povratak je planiran u subotu, 23. marta u poslijepodnevnim časovima. 
Svi/e zaniteresovani/e za posjetu mogu pisati na mail: czmkvart@gmail.com sa naznakom "Studijska posjeta Vukovaru"
Troškove prevoza, noćenja, hrane i osvježenja pokriva Centar za mlade Kvart.
Detaljnije informacije i program šaljemo nakon vaše prijave!
Srdačno,
CZM ''Kvart''