Skip to main content

Svastika, Fylfot, Hakenkreuz, Wan, Gammadion



Pretpostavlja se da je motiv svastike prvi put upotrijebljen u neolitskoj Evroaziji. Postoje arheološke indikacije da se isti simbol nezavisno koristio u nativnim sjevernoameričkim kulturama. Najpoznatije ime ovog krsta sa četiri jednaka kraka koji su savijeni na određenim rastojanjima pod pravim uglom[1] jeste svastika. Značenje imena potiče od sanskritske riječi svasti, što bi prevedeno na savremene jezike značilo bogatstvo, sreća i dobro zdravlje. Čest prevod u literaturi jeste i blagostanje.
Savremena antropologija i dalje zapaža učestalo korištenje ovog simbola u Indiji, posebno u sklopu ceremonija i svetkovina koje su mahom hinduističkog karaktera.



Čuveni astronom i sekularni mislilac Carl Sagan u svom djelu ''Kometa'' izlaže teoriju zasnovanu na drevnom kineskom rukopisu u kojem su prikazani jednostavni crteži repa komete, na jednom od tih crteža je glava komete prikazana kao središte iz koje se odvajaju četiri prelomljene linije, koje se mogu okarakterisati kao svjetlosne zrake. Sagan smatra da je svastika na taj način postala sveprisutan simbol u momentu bliskog prolaska komete pored Zemlje.
Druga teorija koja objašnjava učestalost svastike i njen oblik je mnogo jednostavnija i tvrdi da je svastika nastala u svim kulturama koje su izrađivale predmete od pruća, jer su krajevi četvrtastih predmeta uvijek završavali u obliku svastike.
Postoje pokušaji povezivanja Jungovog kolektivnog nesvjesnog sa rasprostranjenošću svastike kao i uticaja primordijalnog mita Levi Stross-a na konstrukciju ovog simbola, no teorije ne posjeduju validne dokaze.
Evidentno je da je svastika prisutna kroz veći dio registrovane istorije civilizacije kao fenomena. Jasno je da je uvijek predstavljala sreću i blagostanje. Posebno je interesantan podatak da su određene staroslovenske zajednice na svojim crtežima Sunce prikazivali kao svastiku ili simbol krajnje sličan njoj. Sunce je u isto vrijeme bio i bog Dažbog (Dajbog) i stoga bismo mogli iznijeti tvrdnju da je, barem u jednom trenutku istorije, svastika bila simbol jednog od vrhovnih bogova Slovena.
Svastika je takođe sveti simbol u Budizmu, Hinduizmu i Džainizmu. Postoji takozvana lijeva svastika i desna svastika. Desna svastika je jedan od 108 simbola boga Vishnu-a, kao i gore navedeni simbol Sunca i boga Surya-a. Lijeva svastika je najčešće povezivana sa boginjom Kali, boginjom noći i magije, kontekstualno lako uporedivu sa grčkim Dionisom i dionizijskim svetkovinama generalno.
Nakon duge istorije predstavljanja sreće, blagostanja i bogatstva svastika je zloupotrijebljena 1920. godine odlukom Adolfa Hitlera da nacisti moraju imati ''simbol vlastite borbe'' i ''veoma efektan poster''. Arijevska konotacija svastike bila je jedan od odlučujućih faktora u izboru prikladnog simbola.
Nakon ovoga simbolika svastike nikada neće biti ista. Svastika sada predstavlja mržnju, genocid, zločin i pomračenje etike kao takve.



Svaki subjekt koji svjesno bira da perpetuira ovakav simbol kao simbol zločina nakon kojeg nema mjestu radosti[2] mora biti osuđen na svaki dostupan način. Nastavljanje zloupotrebe svastike je nastavljanje zločina i kao takvo nije ništa drugo do fašizma u svom najgorem obliku.



[1] Postoje varijacije ovoga simbola, no kao primjer ćemo koristiti najpoznatiji i zloupotrijebljeni oblik.
[2] Parafraziranje Theodora Adorna

Comments

Popular posts from this blog

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKOM KAMPU

  Centar za mlade Kvart organizuje   Antifašistički kamp   na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od  1. do 6. jula na Mrakovici (Kozara),  a pravo učešća imaju sve osobe iz  Bosne i Hercegovine  dobne starosti od  18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na  czmkvart@gmail.com  do 23. juna 2021 . Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 48 časova nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i siguran rad. Očekujemo v

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKI KAMP

  Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 6. do 11. novembra na Mrakovici (Kozara), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine i Srbije dobne starosti od 18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, pripremati uličnu akciju, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na czmkvart@gmail.com do 30. oktobra 2020. Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i sig

Nagradni konkurs: Da li su ljudska prava samo slovo na papiru?

  Jedan od prvih članova deklaracije o ljudskim pravima glasi: Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste kao što je rasa, boja kože, pol, jezik, vjeroispovijest, seksualno opredjeljenje, politično ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi statusi. Takođe, ne smije se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili područja kom neka osoba pripada, bilo da je to područje nezavisno, pod starateljstvom ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.   Ključne vrijednosti ljudskih prava su: -ljudsko dostojanstvo -jednakost -sloboda -poštovanje -nediskriminacija -tolerancija -pravda -odgovornost   Iako su ove vrijednosti univerzalne ili bi trebalo da budu, u Bosni i Hercegovini se građani i građanke svakodnevno susreću sa oduzimanjem dostojanstva i osnovnih ljudskih prava. Pravda je teško dostižna ili je nepostojeća, a osobe i instituc