Skip to main content

POZIV NA REGIONALNI KAMP KOZARAC 2016.



Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BH), Centar za mlade „Kvart“ iz Prijedor i "Optimisti 2004" Kozarac, vas pozivaju na sedmi, regionalni 


KAMP KOZARAC 2016



Zadovoljstvo nam je pozvati vas na sedmi regionalni „Kamp Kozarac“ koji okuplja mlade osobe iz regiona i cijele BiH. Na kamp se mogu prijaviti osobe od 16 do 26 godina. Namjera kampa jeste pokretanje dijaloga o teškim temama iz prošlosti među mladim osobama ali i propitivanje načina na koje se sjećamo žrtava i obilježavamo stradanja. Osim toga, upoznavanje, druženje i povezivanje mladih osoba je značajan aspekt ovog događaja.



Lokacija: Kozarac, Mrakovica, Bosna i Hercegovina


Period: Od 24. juna do 29. juna 2016. godine.



Aktivnosti: Kao i prethodnih godina, cilj kampa je upoznavanje i zbližavanje mladih aktivista/ca iz cijele regije, posjete memorijalima iz 2-og svjetskog rata i ratova 90-tih, kao i upoznavanje sa mladim ljudima iz Prijedora i Kozarca. 



Prijave za učešće slati do 17.06.2016. godine na kampkozarac@gmail.com


Prijavljenim učesnicima/cama će biti poslani dnevni red i logističko-tehničke informacije do 20.06.2016. godine. Smještaj, hrana i prevoz će biti obezbjeđeni od strane organizatora. Prijave učesnika_ica koji_e su već učestvovali na ovom kampu neće biti uzete u razmatranje.

Srdačan pozdrav i vidimo se uskoro u Kozarcu. 


Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...
11 comments
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...
Post a Comment
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...
Post a Comment
Pročitajte više... »