Skip to main content

Održan sedmi regionalni kamp "Kozarac 2016"

Sedmi regionalni kamp ''Kozarac 2016'' ove godine realizovan je u periodi od 24. do 29. juna. U realizaciji kampa kao i proteklih par godina bile su uključene tri organizacije iz Bosne i Hercegovine: Inicijativa mladih za ljudska prava iz Sarajeva (YIHR), Optimisti 2004 iz Kozarca i Centar za mlade ''Kvart'' iz Prijedora. Ove godine kroz program kampa prošlo je 21 učesnik/ca koji su došli/e iz raznih gradova BiH, ali sa nama su bili i učesnici/ce iz Srbije, Crne Gore i Švedske. Kroz petodnevni program kampa mladi ljudi su imali mogućnost da kroz temu suočavanja sa prošlošću i kulturu sjećanja slušaju i posjete mjesta stradanja u proteklim ratovima. Posjetili su Nacionali park Kozara i slušali predavanja kustosa muzeja na Kozari, zatim su se bliže upoznali sa zločinima u logoru Jasenovac, obišli su logore: Omarska, Keraterm i Trnopolje i imali priliku da čuju potresne priče ljudi koji su prošli kroz ta strašna mjesta. U sklopu programa obliazili su spomenike stradalima u proteklom ratu na teritoriji Prijedora i Sanskog Mosta, Memorijalni centar Šušnjare ali i da se susretetnu sa surovom realnošću  DNK labaratorije Šejkovača. U poslijepodnevnim terminima imali su priliku da sa panelistima/kinjama razgovaraju na slijedeće teme : Kultura sjećanja ( Tamara Šmidling), Prijedor u ratovima ( Edin Ramulić), Ativizam i suočavanje sa prošlošću ( Goran Zorić), Umjetnost i kultura sjećanja ( Darko Cvijetić), Savremene pojave fašizma i antifašizam kao odgovor ( Srđan Šušnica).

Nakon cjelodnevnih aktivnosti o teškim i bolnim temama iz naše bliže i dalje prošlosti učesnici/ce su svoja zapažanja, utiske i emocije dijelili/e i prerađivali na jedno i po časovnom razgovoru sa psihološkinjom Majom Zorić.

Ovaj kamp za organizatore znači jedan novi i neformalni pristup informosanju i približavanju mladim ljudima događaja i oklonoti koje su nas zadesile u daljoj i bližoj istoriji. Ovo je način da se odmicanjem od ustaljenih formi obrazovanja pokaže da postoji način predočavanja istorije van etnonacionalnog pristupa. Iskreno se nadamo da su učesnici/ce nakon završetka programa osjetili namjere organizatroa/ca i da su otišli bogatiji za novo iskustvo, nove poglede koje će ih voditi putem kritičkog promišljanja na teme o kojima su slušali. Jer, mladi ljudi moraju i mogu da mijenjaju svijet!



Vidimo se slijedeće godine.

 



Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...
11 comments
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...
Post a Comment
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...
Post a Comment
Pročitajte više... »