Skip to main content

POZIV MLADIMA ZA SNIMANJE DOKUMENTARNE SERIJE „PERSPEKTIVA“ U PRIJEDORU


Produkcijska kuća „Mebius film“ iz Sarajeva i Centar za mlade „KVART“ pozivaju srednjoškolce iz Prijedora da uzmu učešće u snimanju dokumentarne serije „Perspektiva“.

U Prijedoru će se tokom mjeseca oktobra snimati dokumentarna TV serija  “PERSPEKTIVA” koju  realizira produkcijska kuća "Mebius  Film"  u saradnji sa RFERL i Centrom za mlade “KVART”.

Serija se snima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj  i emituje na 34 TV stanice u regiji. Namijenjene su mladima koji su po konceptu i učesnici svake emisije. Cilj projekta je srušiti zid koji su stvorili  ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji između mladih ljudi a bavi se i različitim temama kao što su nasilje, ljudska prava, lične vrijednosti i vrijednosti društva, tolerancija... temama bitnim za odrastanje i budućnost mladih. 

U projektu „PERSPEKTIVA“ su moderatori respektabilni muzički autori: Marko Šelić Marčelo,  Edo Majka,  Brano Jakubović iz Dubioza Kolektiva i Remi iz Elementala.

Na sljedećem linku možete pogledati do sada snimljene emisije: http://www.slobodnaevropa.org/z/17402.html

Detaljni termini snimanja i druge tehničke informacije će biti objavljene nakon selekcije učesnika_ica.


Prijavu sa imenom i prezimenom, datumom rođenja i srednjom školom slati na mail czmkvart@gmail.com ili porukom na FB page https://www.facebook.com/centarzamlade.kvart/?fref=ts.



Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...