Skip to main content

Održana prva Mala škola tranzicione pravde

Proteklog vikenda u prostorijama Centra za mlade ''Kvart'' realizovana je prva Mala škola tranzicione pravde u sklopu projekta ''Mladi za lokalne promjene''. Pored mladih ljudi iz Prijedora svoje aktivno učešće uzelo je još sedam mladih ljudi iz drugih gradova Bosne i Hercegovine ( Bihać, Zenica, Banja Luka, Visoko, Bijeljina, Pale). Na trodnevnoj aktivnosti učesnici/e su imali/e priliku da usvoje osnovne, teorijske informacije o konceptima tranzicijske pravde i suočavanja sa prošlošću: Šta je tranzicijska pravda? Koji modeli su najčešće korišteni? Kakvu zajednica ima korist od ovog procesa? U kakvoj je vezi sa drugim procesima u izgradnji društva/zajednice? Koncept četiri stuba TP i šta je do sada po tom pitanju urađeno u BiH? Izlaskom u javni prostor učesnici/e su imali priliku da vide mjesta sjećanja i memorijale iz I Svjetskog rata ali i iz poslednjeg rata te time jasnije stvore sliku i povežu se sa lokalnom sredinom i kontekstom.
Pedavači/ce Tamara Šmidling, Aleksandra Letić i Edin Ramulić su kroz svoje metodološke prakse i iskustvo učesnicima/ama Škole pokušali/e na najbolji način kroz  teorijski, praktični i participatorni i interaktivni pristup razjasniti i približiti sam pojam tranzicijske pravde.
Kao rezultat trodnevnog rada sa predavačima/ama učesnicima/ama je ponuđen izbor teme o kojima su slušali tokom Škole za mali istraživački rad, njihov trud će biti nagrađen honorarom i daljim publikovanjem realizovanog istraživanja.






Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...