26.05.2018 održana je posjeta Memorijalnom centru i Spomen
području Jasenovac.
Učesnici/ce posjete su imali priliku da se upoznaju sa
istorijom stvaranja kompleksa logora Jasenovac koji je osnovan
1941. godine. Kustosica Martina Barešić je kroz jednočasovni obilazak
predavanjem upoznala učesnike/ce sa samim detaljima nastanka logora pod
vodstvom NDH i ustaša.
Nezavisna Država Hrvatska uspostavljena je 10. aprila 1941. godine uz
podršku nacističke Njemačke i fašističke Italije. Kao takva, izdana je zakonska
naredba da se svi Srbi isele sa područja tadašnje NDH. Neki od njih su
deportovani u Srbiju, neki poslani na rad u Treći Rajh a ostatak srpskog
stanovništva zatvoreno u logore širom NDH. Ustašama nije bio cilj istrijebiti
Jevreje, ali je tu nacistička Njemačka uvidjela priliku za progonom Jevreja te
naredila ustašama da i Jevreji moraju biti likvidirani. Tokom povlačenja ustaša
iz logora 1945. godine
su spaljeni i uništeni svi dokumenti kao dokazi zločina koji
su vršeni. Kompleks logora Jasenovac je javnosti bio prikazan kao radnički
kamp, međutim godinu dana kasnije kada su u kamp dovođena djeca, najviše sa
Kozare, javnost je počela sumnjati u tvrdnje NDH.
Spomen područje Jasenovac je izgrađeno na području bivšeg
koncentracijskog logora III Ciglana Jasenovac. Iako danas ne postoje objekti
koji su služili u svrhu logora, oni su obilježeni zemljanim humcima i udubljenjima
koji predstavljaju autentična mjesta objekata i stratišta unutar samog logora. Memorijalni muzej i Spomen područje Jasenovac
je službeno otvoreno 1968. godine. Tokom devedesetih godina prestaje sa radom,
te se ponovo otvara 2006. godine.
Kompleks logora Jasenovac su sačinjavali: Bročice, Krapje, Ciglana,
Kožara i Stara Gradiška.
22. aprila 1945. godine 600 zatočenika uz vodstvo Ante
Bakotića je izvršilo proboj. Od 600
zatočenika koji su izvršili proboj, svega njih stotinjak se spasilo.
Isti dan, par časova kasnije, proboj su izvršili zatočenici
Kožare. Od njih 176, spasilo se samo 11.
U današnjici još uvijek postoji velika potreba za otvaranjem
dijaloga o pitanjima ratova u bivšoj Jugoslaviji kao i o proteklom građanskom
ratu tokom devedesetih godina na teritoriji bivše Jugoslavije. Sučaovanje s
prošlošću je jedan od bitnih načina prevazilaženja pitanja koja nas opterećuju.
Ovim temama je bitno pristupiti iz više uglova, te na pravilan i nepristrasan
način sagledati istorijske činjenice bez revizionističkog pristupa kako se zločini više ne bi ponovili.
Comments
Post a Comment