Skip to main content

POZIV ZA UČEŠĆE NA REGIONALNOM KAMPU ”Kozarac 2018”


POZIV ZA UČEŠĆE NA REGIONALNOM KAMPU ”Kozarac 2018”
Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH) i Centar za mlade  ”Kvart” iz Prijedora vas pozivaju na deveti regionalni kamp  ”KOZARAC 2018″.

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na deveti  regionali kamp ”Kozarac 2018” koji okuplja mlade osobe iz regiona i cijele BiH. Na kamp se mogu prijaviti osobe starosti od 16 do 26 godina. Namjera kampa je pokretanje dijaloga o temama ratne prošlosti BiH i regiona među mladim osobama ali i propitivanje načina na koji se pojedinačno a i kolektivno sjećamo pomenutih dešavanja i na koji način obilježavamo mjesta stradanja. Osim toga upoznavanje, druženje i povezivanje mladih je bitan aspekt ovog događaja. Petodnevni program kroz pomenute teme realizovati ćemo posjetama mjesta stradanja ali i kroz interaktive razgovore sa aktivistima/kinjama iz naše zemlje i regiona.

Lokacija : Mrakovica, Kozara, BiH.

Period: Od 25. juna do 30. juna  2018. godine.

Prijave za učešće slati do 10. juna 2018. godine na mail: kampkozarac2018@gmail.com!

Prijavljenim učesnicima/ama koji budu primljeni na ovogodišnji kamp će biti poslani dnevni red i sve logističko- tehničke informacije do 20. juna 2018. godine. Smještaj, putni troškovi i hrana su obezbjeđeni od strane organizatora.

Prijave učesnika/ca koji/e su već učestvovali/e na ovom kampu neće biti uzete u razmatranje!

Srdačan pozdrav, očekujemo vaše prijave!

Prijavni obrazac možete preuzeti ovdje: Prijavni obrazac

Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...
11 comments
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...
Post a Comment
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...
Post a Comment
Pročitajte više... »