Skip to main content

Noć u Trnopolju

Centar za mlade „KVART“ iz Prijedora je 5. avgusta ove godine na autentičnom mjestu bivšeg logora Trnopolje organizovao komemoraciju pod nazivom „Noć u Trnopolju“.
Noć u Trnopolju predstavlja alternativnu komemoraciju na otvorenom, na autentičnom mjestu bivšeg logora Trnopolje, bez učešća institucija. Tokom ovog događaja traje program koji počinje u večernjim satima do duboko u noć, a lokalni aktivisti i aktivistkinje provedu tu noć na otvorenom, kao simboličan čin solidarnosti sa žrtvama ovog logora. Ovo je sedma godina za redom kako se organizuje ova komemoracija, a koja je započeta na inicijativu Ervina Blaževića, lidera udruženja “Optimisti 2004” iz Kozarca.
„Noć u Trnopolju“ se organizuje u znak sjećanja na  5. avgust 1992. godine, dan kada je svjetskoj javnosti otkriveno postojanje logora na teritoriji Prijedora, što predstavlja prekretnicu u odnosu na događaje iz prethodnog rata na ovom području. Cilj uspostavljanja  komemorativnih praksi na ovakav način jeste potreba da se  drugačijim pristupom oda počast stradalim civilnim žrtvama proteklog rata i napravi otklon od dominantnih narativa u svrhu procesa suočavanja sa prošlošću.
Ovogodišnji program Noći u Trnopolju počeo je u 19.45 časova i obuhvatio je panele, debate, performans i obraćanje aktivista i aktivistkinja Udruženja Sedra, zajedničku večeru, promocije, radionice, projekciju filma, te prateće diskusije. Nakon dogođaja, aktivisti i aktivistice su noć proveli/e pod otvorenim nebom u znak solidarnosti sa žrtvama.
Prije više od 25 godina, ovaj logor je oformljen odlukom Kriznog štaba Prijedor sa namjerom da se tu smjesti civilno stanovništvo sa područja Kozarca. Kasnije su dovođeni civili i iz drugih prijedorskih naselja. Pretresno vijeće Haškog tribunala (iz presude Milomiru Stakiću) zaključuje da je kroz logor Trnopolje prošlo i registrovano otprilike 23 000 zatočenika/ca (najviše žena, djece i staraca).
Logor se sastojao od jednospratne zgrade bivše škole i zgrade mjesne zajednice Trnopolje, poznatija pod nazivom ”dom”.  Takođe, podaci Haškog tribunala govore da je ophođenje prema zatvorenicima u ovom logoru, a u ondosu na ostala dva (Keraterm i Trnopolje), po brutalnosti bio blaži. Posvjedočena su fizička maltertiranja i batinanje bejzbol palicama, metalnim šipkama, kundacima. Ono po čemu je ovaj logor upamćen jeste da je u njemu zabilježeno više silovanja žena i djevojaka jer ih je ovdje bio zatočen veliki broj. Za broj smrtno stradalih osoba iz ovog logora ne postoji tačan podatak, postoje procjene koje govore da su u više navrata odvođene grupe od po 10tak ljudi i likvidirane u okolini ovog mjesta.










Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Prijavi se na Q sport kamp!

  Pozivamo te da se prijaviš na Q sport kamp, koji će se održati od 29. do 1. septembra 2024. godine. Centar za mlade KVART organizuje četvorodnevni Q sport kamp koji će okupiti 20 lezbejki, gejeva, trans, biseksulanih, interpolnih i queer osoba iz Bosne i Hercegovine koje žele da se osnaže, povežu i provedu 4 dana na što bolji način! Tokom kampa su predviđene mnogobrojne aktivnosti u prirodi, kao što su izleti, planinarenje, te druge sportsko-rekreativne i interaktivne edukativne radionice, zbog čega je bitno da učesnici i učesnice ponesu udobnu obuću za planinarenje, topliju odjeću (duks), kabanice i ostalu opremu. Troškovi prevoza, smještaja i ishrane su pokriveni od strane organizatora kampa. Refundacija putnih troškova će se izvršiti nakon kampa preko bankovnih računa, nakon dostavljanja originalnih autobuskih/voznih karata i računa. Učesnici i učesnice će biti smješteni_e u višekrevetnim sobama. O samoj lokacija kampa obavijestićemo odabrane učesnike i učesnice. Kamp će pr...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...