Skip to main content

Obilježen Međunarodni dan nestalih

U organizaciji Udruženja Prijedorčanki “Izvor” i Centra za mlade “Kvart” u Prijedoru je obilježen 30. avgust, Međunarodni dan nestalih.
Stotinjak prisutnih Prijedorčana, porodica nestalih sa područja grada prošetali su danas šetališnom zonom kroz glavnu ulicu u crnim majicama, noseći u rukama crne balone, a na njima se nalazila poruka “Gdje je?”.
Potom su na stilizovanoj silueti od stiropora ostavljali poruke kojima traže da se ubrza traženje nestalih.
Prema riječima Seide Karabašić, predsjednice “Izvora”, Međunarodni dan nestalih osoba je prilika da se još jednom ukaže na neprihvatljivu činjenicu da više od dvije decenije nakon rata još uvijek postoje žrtve kojima ni kosti nisu pronađene.
-Tragamo za kostima više od 600 Prijedorčana ubijenih u ratu a njihova imena pročitana su danas na trgu. Od naših sugrađana očekujemo da nam pomognu jer smo izgubili svaku nadu u nadležne institucije. Sve nas ubija ova neizvjesnost i ne dozvoljava nam da počnemo novi život, da živimo normalno svi zajedno u Prijedoru – dodala je Karabašićeva.
Međunarodni dan nestalih prilika je za iskazivanje solidarnosti i saosjećanja sa hiljadama onih koji još uvijek traže svoje članove porodice, ali i poziv onima koji imaju bilo kakva saznanja o sudbini bar jedne nestale osobe, da barem jednoj porodici omoguće mir i spokoj.





Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...