Skip to main content

Međunarodni dan ljudskih prava

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se desetog decembra jer je tog dana 1948. godine potpisana Opšta deklaracija o ljudskim pravima kojom je prvi put u istoriji priznato pravo svih ljudi na ''život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika''.
Sa obzirom na to da vrijeme i prostor na kojem živimo slobodu i sigurnost shvata kao privilegiju bogatih i pogodnih, neophodno je skrenuti pažnju na kršenje ljudskih prava u svakom smislu.
Centar za mlade KVART je u saradnji sa organizacijama i kolektivima iz Prijedora organizovao već tradicionalno obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava u Prijedoru. U sklopu šetnje i okupljanja na glavnom gradskom trgu okupilo se oko 60 građana i građanki Prijedora koji/e su dostojanstveno pozvali/e na neprikosnoveno poštivanje ljudskih prava svih građana i građanki Prijedora i Bosne i Hercegovine. 
Vrijeme u kojem kapitalističke vrijednosti određuju društveni odnos prema ljudskim pravima je vrijeme u kojem je neophodno ukazati na svako kršenje istih.
Centar za mlade KVART je pozvao više nevladinih organizacija da se pridruže skupu, no odziv je bio mali. Iz tog razloga teško je oduprijeti se utisku da su nečija ljudska prava ipak važnija do drugih.
Deseti decembar je samo jedan dan u godini kada ukazujemo na stanje ljudskih prava tokom cijele godine. Ljudska prava podrazumijevaju i ljudske odgovornosti prema društvu u kojem živimo.
Centar za mlade KVART smatra da je odgovornost građana i građanki upravo u solidarnosti sa onima koji/e su obespravljeni/e. Ljudska prava su univerzalna samo ako su dostupna svima, bez obzira na bilo koju identitetsku odrednicu. 



Ljudska prava nisu privilegija!





Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...