Skip to main content

Međunarodni dan ljudskih prava

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se desetog decembra jer je tog dana 1948. godine potpisana Opšta deklaracija o ljudskim pravima kojom je prvi put u istoriji priznato pravo svih ljudi na ''život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika''.
Sa obzirom na to da vrijeme i prostor na kojem živimo slobodu i sigurnost shvata kao privilegiju bogatih i pogodnih, neophodno je skrenuti pažnju na kršenje ljudskih prava u svakom smislu.
Centar za mlade KVART je u saradnji sa organizacijama i kolektivima iz Prijedora organizovao već tradicionalno obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava u Prijedoru. U sklopu šetnje i okupljanja na glavnom gradskom trgu okupilo se oko 60 građana i građanki Prijedora koji/e su dostojanstveno pozvali/e na neprikosnoveno poštivanje ljudskih prava svih građana i građanki Prijedora i Bosne i Hercegovine. 
Vrijeme u kojem kapitalističke vrijednosti određuju društveni odnos prema ljudskim pravima je vrijeme u kojem je neophodno ukazati na svako kršenje istih.
Centar za mlade KVART je pozvao više nevladinih organizacija da se pridruže skupu, no odziv je bio mali. Iz tog razloga teško je oduprijeti se utisku da su nečija ljudska prava ipak važnija do drugih.
Deseti decembar je samo jedan dan u godini kada ukazujemo na stanje ljudskih prava tokom cijele godine. Ljudska prava podrazumijevaju i ljudske odgovornosti prema društvu u kojem živimo.
Centar za mlade KVART smatra da je odgovornost građana i građanki upravo u solidarnosti sa onima koji/e su obespravljeni/e. Ljudska prava su univerzalna samo ako su dostupna svima, bez obzira na bilo koju identitetsku odrednicu. 



Ljudska prava nisu privilegija!





Comments

Popular posts from this blog

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Svastika, Fylfot, Hakenkreuz, Wan, Gammadion

Pretpostavlja se da je motiv svastike prvi put upotrijebljen u neolitskoj Evroaziji. Postoje arheološke indikacije da se isti simbol nezavisno koristio u nativnim sjevernoameričkim kulturama. Najpoznatije ime ovog krsta sa četiri jednaka kraka koji su savijeni na određenim rastojanjima pod pravim uglom [1] jeste svastika. Značenje imena potiče od sanskritske riječi svasti, što bi prevedeno na savremene jezike značilo bogatstvo, sreća i dobro zdravlje. Čest prevod u literaturi jeste i blagostanje. Savremena antropologija i dalje zapaža učestalo korištenje ovog simbola u Indiji, posebno u sklopu ceremonija i svetkovina koje su mahom hinduističkog karaktera. Čuveni astronom i sekularni mislilac Carl Sagan u svom djelu ''Kometa'' izlaže teoriju zasnovanu na drevnom kineskom rukopisu u kojem su prikazani jednostavni crteži repa komete, na jednom od tih crteža je glava komete prikazana kao središte iz koje se odvajaju četiri prelomljene linije, koje se mogu ...