Skip to main content

Priručnik za građansko novinarstvo

Priručnik koji je pred vama predstavlja doprinos informisanju i afirmaciji građanskog novinarstva kao praktičnog alata u procesu demokratizacije društva u kojem živmo. Građansko novinarstvo nije nešto što je novijeg datuma ili je vezano samo za sferu javnog djelovanja putem interneta. Praksa je pokazala da građansko novinarstvo ima ogroman značaj tokom kriznih situacija, naročito kroz plasiranje objektivnih i pravovremenih vijesti u datom trenutku, što doprinosi razrješenju neizvjesnosti tokom kriznih situacija. Kroz istoriju, mnogo je primjera kojima su se alternativnim putem širile informacije (zidne novine, fanzini, bilteni, leci…), a u novije vrijeme, pojavom interneta i naročito društvenih mreža, plasiranje informacija je olakšano i pojednostavljeno. Svaka osoba sa mobilnim telefonom i kamerom te pristupom internetu može biti novinar/ ka, te postati dio medijskog prostora, a jednostavnost primjene građanskog novinarstva sve više privlači simpatije mnogih pojedinaca i pojedinki.

Naša namjera je da vam kroz ovaj priručnik predstavimo koncept građanskog novinarstva, damo pregled prakse i značaja građanskog novinarstva u našem društvu, te vas afirmišemo da u čestim trenucima kada profesionalni mediji nisu spremni da objektivno i pravovremeno odgovore na informacijske zahtjeve publike, koristite koncept građanskog novinarstva da date drugi i drugačiji pristup informacijama kako bi povećali objektivnost i umanjili potencijalni rizik od jednoumlja i plagiranja vijesti. Iako ovakav pristup često podrazumijeva informaciju koja je sirova, amaterska, površna, a kako je napravljena od strane amatera nekada je i senzacionalistička, u isto vrijeme informacija je autentična i pristrasna, što omogućava drugačiji pogled od onoga što nude profesionalni mediji.
Na kraju priručnika se nalazi prilog sa praktičnim smjernicama kako izraditi jednostavan sadržaj koji se može plasirati u javnost. Nadamo se da ćemo ovim priručnikom uspjeti podstaći demokratske procese u našem društvu i motivisati građane i građanke na preuzimanje odgovornosti za trenutnu situaciju u našem društvu.
Priručnik možete preuzeti OVDJE.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...