Skip to main content

Studijska posjeta Mostaru






Centar za mlade Kvart je 20. i 21. aprila organizovao studijsku posjetu Mostaru u kojoj je učestvovalo ukupno 8 mladih osoba iz Prijedora i Banja Luke.

Učesnice i učesnici su kroz dvodnevnu studijsku posjetu imali/e priliku da razgovaraju sa Šteficom Galić i Amerom Bahtijarom iz Centra za kritičko mišljenje o ratnim dešavanjima u Mostaru tokom devedesetih godina, ličnim iskustvima, te o njihovoj neicrpnoj aktivističkoj i antifašističkoj borbi u Mostaru. Nakon dvočasovnog razgovora, učesnice i učesnici su posjetili Partizansko groblje, spomen obilježje izgrađeno u čast svim Mostarcima poginulim u borbi NOB-a. Tokom obilaska spomenika Stefica Galić je održala istorijski čas o značaju i simbolici tog mjesta. Razgovarali smo o tome na koji način se tretira u društvu te zašto je od strane državnih i lokalnih vlasti danas to spomen obilježje zapušteno. Nad spomenikom je tokom poslednjih godina u par navrata izvršen vandalizam.




21. aprila smo posjetili prostorije Mostarskog Teatra Mladih i gledali predstavu pod nazivom „Žohari“. Predstava na komično-satiričan način govori o bosanskohercegovačkom društvu i vrlo otvoreno i hrabro govori o stanju u Mostaru danas, ali i o perspektivama mladih u budućnosti. Predstava vrlo eksplicitno ukazuje na to ko su "žohari" koji uništavaju grad, ali i poziva na otpor njima.



Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...