Skip to main content

Zašto (ne) vjerujem medijima?

U posljednje vrijeme sve češće se susrećem sa pitanjem da li vjerujem medijima, tačnije da li je istina ili laž ono o čemu mediji pišu.
Foto: Pixabay
Postoji mnogo slojeva povjerenja i očekivanja koja moraju biti ispunjena da bi se povjerenje steklo. Ovisno o važnosti proizvoda, moj lični nivo povjerenja temelji se na mojim očekivanjima. Ono što je meni bitno prije čitanja i posvećivanja pažnje nekoj informaciji koju mediji objave jeste da uvijek provjerim izvor date informacije. Ako nema izvora automatski nema ni povjerenja sa moje strane odnosno, ako je članak originalno istraživanje, onda uvijek provjerim kako su ti izvorni podaci obrađeni i prikazani meni kao čitatelju tj. kako je proveden istraživački proces.
Prilikom čitanja nekog članka na kojem primijetim da postoje bilo kakvi znaci manipulacije automatski prestajem sa čitanjem i gubim povjerenje u autora datog članka i portala na kojem je objavljen taj članak. Ustvari, mediji postoje da bi istraživali i izvještavali.
Nezavisni i moćni mediji jedan su od temelja zdrave demokratije. Priča koju je kreirao, pripremio i objavio poznati medij koji je vezan pravilima i etikom novinarstva u većini je slučajeva mnogo pouzdanija od portala koji nemaju impressum, poznatiji pod nazivom klikbejt portali, koji za cilj imaju da polariziraju gluposti ili nepovjerljive pristrane stavove kojima smo izloženi na društvenim mrežama. Imajući ovo na umu važno je i naglasiti da se mediji oslanjaju na zaradu i zadržavanje moje a i vaše pažnje za njihov lični profit.
Foto: Raskrinkavanje.ba
Lično mi je prihvatljivo da svi mi pravimo greške, a naročito mediji, s tim da dobri i ugledni mediji prihvate kritiku za napravljene greške i isprave ih.
Moje mišljenje je da ljudi koji konzumiraju medije, čine medije, jer stečena znanja prenose dalje kroz razgovor i društvenu interakciju u svom okruženju. Upravo zbog toga, jako je bitno da i potrošači, jednako kao i sami mediji, shvate koliku društvenu odgovornost zapravo imaju i da budu svjesni posljedica prenošenja neprovjerenih i netačnih informacija.
Ovaj tekst nastao je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Vlašić tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Tekst pripremio: Alen Bekić.

Comments

Popular posts from this blog

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Svastika, Fylfot, Hakenkreuz, Wan, Gammadion

Pretpostavlja se da je motiv svastike prvi put upotrijebljen u neolitskoj Evroaziji. Postoje arheološke indikacije da se isti simbol nezavisno koristio u nativnim sjevernoameričkim kulturama. Najpoznatije ime ovog krsta sa četiri jednaka kraka koji su savijeni na određenim rastojanjima pod pravim uglom [1] jeste svastika. Značenje imena potiče od sanskritske riječi svasti, što bi prevedeno na savremene jezike značilo bogatstvo, sreća i dobro zdravlje. Čest prevod u literaturi jeste i blagostanje. Savremena antropologija i dalje zapaža učestalo korištenje ovog simbola u Indiji, posebno u sklopu ceremonija i svetkovina koje su mahom hinduističkog karaktera. Čuveni astronom i sekularni mislilac Carl Sagan u svom djelu ''Kometa'' izlaže teoriju zasnovanu na drevnom kineskom rukopisu u kojem su prikazani jednostavni crteži repa komete, na jednom od tih crteža je glava komete prikazana kao središte iz koje se odvajaju četiri prelomljene linije, koje se mogu ...