Skip to main content

Zašto (ne) vjerujem medijima?

U posljednje vrijeme sve češće se susrećem sa pitanjem da li vjerujem medijima, tačnije da li je istina ili laž ono o čemu mediji pišu.
Foto: Pixabay
Postoji mnogo slojeva povjerenja i očekivanja koja moraju biti ispunjena da bi se povjerenje steklo. Ovisno o važnosti proizvoda, moj lični nivo povjerenja temelji se na mojim očekivanjima. Ono što je meni bitno prije čitanja i posvećivanja pažnje nekoj informaciji koju mediji objave jeste da uvijek provjerim izvor date informacije. Ako nema izvora automatski nema ni povjerenja sa moje strane odnosno, ako je članak originalno istraživanje, onda uvijek provjerim kako su ti izvorni podaci obrađeni i prikazani meni kao čitatelju tj. kako je proveden istraživački proces.
Prilikom čitanja nekog članka na kojem primijetim da postoje bilo kakvi znaci manipulacije automatski prestajem sa čitanjem i gubim povjerenje u autora datog članka i portala na kojem je objavljen taj članak. Ustvari, mediji postoje da bi istraživali i izvještavali.
Nezavisni i moćni mediji jedan su od temelja zdrave demokratije. Priča koju je kreirao, pripremio i objavio poznati medij koji je vezan pravilima i etikom novinarstva u većini je slučajeva mnogo pouzdanija od portala koji nemaju impressum, poznatiji pod nazivom klikbejt portali, koji za cilj imaju da polariziraju gluposti ili nepovjerljive pristrane stavove kojima smo izloženi na društvenim mrežama. Imajući ovo na umu važno je i naglasiti da se mediji oslanjaju na zaradu i zadržavanje moje a i vaše pažnje za njihov lični profit.
Foto: Raskrinkavanje.ba
Lično mi je prihvatljivo da svi mi pravimo greške, a naročito mediji, s tim da dobri i ugledni mediji prihvate kritiku za napravljene greške i isprave ih.
Moje mišljenje je da ljudi koji konzumiraju medije, čine medije, jer stečena znanja prenose dalje kroz razgovor i društvenu interakciju u svom okruženju. Upravo zbog toga, jako je bitno da i potrošači, jednako kao i sami mediji, shvate koliku društvenu odgovornost zapravo imaju i da budu svjesni posljedica prenošenja neprovjerenih i netačnih informacija.
Ovaj tekst nastao je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Vlašić tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Tekst pripremio: Alen Bekić.

Comments

Popular posts from this blog

PRIJAVI SE NA REGIONALNI "KAMP KOZARAC 2023"

  Centar za mlade "KVART"  vas poziva na četrnaesti regionalni Kamp Kozarac  Zadovoljstvo nam je pozvati vas na četrnaesti "Kamp Kozarac" koji okuplja mlade osobe iz Bosne i Hercegovine i regiona.   Na kamp mogu da se prijave osobe od 16 do 30 godina starosti. Namjera kampa je pokretanje dijaloga o temama ratne prošlosti BiH i regiona među mladim osobama, ali i propitivanje načina na koji se pojedinačno, a i kolektivno sjećamo pomenutih dešavanja i na koji način obilježavamo mjesta stradanja.  Osim toga upoznavanje, druženje i povezivanje mladih je bitan aspekt ovog događaja.  Šestodnevni program kroz pomenute teme realizovaćemo posjetama mjesta stradanja, ali i kroz interaktivne razgovore sa aktivistima/kinjama iz naše zemlje i regiona. LOKACIJA: Kozarac, Prijedor, BiH Trajanje kampa: 03.07.-08.07.2023. Link za prijavu:  LINK ZA PRIJAVU Prijave traju do 27.06.2023. Prijavljenim učesnicima/ama koji budu primljeni na ovogodišnji kamp će biti poslani dnevni red i sve

Pogled na prošlost i njeno suočavanje iz ugla jednog srednjoškolca

  Šta je to prošlost? Za nekoga su to lijepe uspomene iz djetinjstva i mladosti, a nekome - prošlost predstavlja bol, strah i oslikava zaobilaznu temu. Može li se reći da je prošlost u stvari nešto što je prošlo? Šta ako nije prošlo? U takvim situacijama se bude različita pitanja. Nekada davno, prema onome što učimo iz historije, Balkan je bio mjesto gdje su se odvijali jako važni događaji. Ono što je nama najzanimljivije jeste Drugi svjetski rat. Drugi svjetski rat donio je nesreću i negativne posljedice u svim krajevima. Kod nas je situacija bila specifična. Ljudi različitih nacionalnih ili vjerskih pripadnosti morali su birati svoju (ponekada i tuđu) stranu. Na jednoj strani, u Drugom svjetskom ratu bili su Sile osovine (Nacistička Njemačka, Fašistička Italija, Militaristički Japan, njihovi protektorati i marionetske države). Na drugoj, prema mnogima onoj boljoj strani bili su – Saveznici (Velika Britanija, Francuska, kasnije Sjedinjenje Američke države i Sovjetski savez, dr

Poziv za učešće na Antifašističkom kampu 2023.

Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 1. - 6. avgusta u Kozarcu (Prijedor), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine dobne starosti od 18 do 30 godina. Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Link za prijavu:   LINK ZA PRIJAVU Prijave su otvorene do 28.07.2023. Za sva pitanja i informacije pišite na  czmkvart@gmail.com   Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Očekujemo vaše prijave!