Skip to main content

Zašto (ne) vjerujem medijima?

U posljednje vrijeme sve češće se susrećem sa pitanjem da li vjerujem medijima, tačnije da li je istina ili laž ono o čemu mediji pišu.
Foto: Pixabay
Postoji mnogo slojeva povjerenja i očekivanja koja moraju biti ispunjena da bi se povjerenje steklo. Ovisno o važnosti proizvoda, moj lični nivo povjerenja temelji se na mojim očekivanjima. Ono što je meni bitno prije čitanja i posvećivanja pažnje nekoj informaciji koju mediji objave jeste da uvijek provjerim izvor date informacije. Ako nema izvora automatski nema ni povjerenja sa moje strane odnosno, ako je članak originalno istraživanje, onda uvijek provjerim kako su ti izvorni podaci obrađeni i prikazani meni kao čitatelju tj. kako je proveden istraživački proces.
Prilikom čitanja nekog članka na kojem primijetim da postoje bilo kakvi znaci manipulacije automatski prestajem sa čitanjem i gubim povjerenje u autora datog članka i portala na kojem je objavljen taj članak. Ustvari, mediji postoje da bi istraživali i izvještavali.
Nezavisni i moćni mediji jedan su od temelja zdrave demokratije. Priča koju je kreirao, pripremio i objavio poznati medij koji je vezan pravilima i etikom novinarstva u većini je slučajeva mnogo pouzdanija od portala koji nemaju impressum, poznatiji pod nazivom klikbejt portali, koji za cilj imaju da polariziraju gluposti ili nepovjerljive pristrane stavove kojima smo izloženi na društvenim mrežama. Imajući ovo na umu važno je i naglasiti da se mediji oslanjaju na zaradu i zadržavanje moje a i vaše pažnje za njihov lični profit.
Foto: Raskrinkavanje.ba
Lično mi je prihvatljivo da svi mi pravimo greške, a naročito mediji, s tim da dobri i ugledni mediji prihvate kritiku za napravljene greške i isprave ih.
Moje mišljenje je da ljudi koji konzumiraju medije, čine medije, jer stečena znanja prenose dalje kroz razgovor i društvenu interakciju u svom okruženju. Upravo zbog toga, jako je bitno da i potrošači, jednako kao i sami mediji, shvate koliku društvenu odgovornost zapravo imaju i da budu svjesni posljedica prenošenja neprovjerenih i netačnih informacija.
Ovaj tekst nastao je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Vlašić tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Tekst pripremio: Alen Bekić.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Prijavi se na Q sport kamp!

  Pozivamo te da se prijaviš na Q sport kamp, koji će se održati od 29. do 1. septembra 2024. godine. Centar za mlade KVART organizuje četvorodnevni Q sport kamp koji će okupiti 20 lezbejki, gejeva, trans, biseksulanih, interpolnih i queer osoba iz Bosne i Hercegovine koje žele da se osnaže, povežu i provedu 4 dana na što bolji način! Tokom kampa su predviđene mnogobrojne aktivnosti u prirodi, kao što su izleti, planinarenje, te druge sportsko-rekreativne i interaktivne edukativne radionice, zbog čega je bitno da učesnici i učesnice ponesu udobnu obuću za planinarenje, topliju odjeću (duks), kabanice i ostalu opremu. Troškovi prevoza, smještaja i ishrane su pokriveni od strane organizatora kampa. Refundacija putnih troškova će se izvršiti nakon kampa preko bankovnih računa, nakon dostavljanja originalnih autobuskih/voznih karata i računa. Učesnici i učesnice će biti smješteni_e u višekrevetnim sobama. O samoj lokacija kampa obavijestićemo odabrane učesnike i učesnice. Kamp će pr...