Skip to main content

Omladinski kamp na Vlašiću: Mladi učili prepoznati problematične medijske sadržaje

Sedamnaest mladih ljudi učestvovalo je na omladinskom kampu posvećenom jačanju medijske pismenosti i produkcijskih vještina održanom od 30. maja do 3. juna na Vlašiću.

Manipulacija informacijama, lažne vijesti i izvještavanje medija tokom 90-ih neke su od tema kampa na kojem su mladi iz nekoliko bh. gradova uz mentorstvo i praktični rad dobili priliku da i sami kreiraju medijske sadržaje. Za mnoge od njih ovo je bila rijetka prilika da praktično ispitaju nivo svoje medijske pismenosti i upoznaju se s osnovnim koracima kreiranja sadržaja kao što su reportaže, fotografije i kratki videozapisi.
„Nemam predznanja vezano za medijsku pismenost i upravo je to jedan od razloga moje prijave na ovaj kamp. U okviru ove teme najviše me zanimalo kako mediji kreiraju sadržaj, te istim mogu da utječu na neke društvene tokove“, kaže 21-godišnji učesnik iz Tešnja, Mirza Arifović.
Teorijska znanja iz medijske pismenosti koja je usvojila na fakultetu diplomirana novinarka Nikolina Aleksić iz Teslića kaže da nadograđuje praktičnim vježbama na ovom kampu.
„Snimanje i montiranje mi je od posebnog značaja, jer sam dosad imala samo površno znanje o tome. Oduvijek mi je bila želja da radim u štampanim medijima, pa samim tim me i oduševila činjenica da mogu prelistati novine koje su starije od sto godina“.
Jačanje medijske pismenosti među mladima kroz neformalno medijsko obrazovanje važno je jer obrazovne ustanove u našoj zemlji i dalje ne pridaju dovoljno važnosti ovoj temi kroz redovne nastavne programe, objašnjava projektna koordinatorica Hilma Unkić iz Fondacije Mediacentar koja je organizovala kamp.
Emir Zulejhić iz tima Raskrinkavanje.ba, koji je bio jedan od trenera, smatra da kamp može doprinijeti povećanju medijske pismenosti jer se bavi pitanjima podizanja svijesti i kritičkog pogleda na sve što se dešava u online sferi. Zulejhić je održao predavanje na temu lažnih informacija i provjere činjenica.
„Najveći problem je generalno nedostatak kritičkog mišljenja u bh. društvu nevezano za medije, a kada govorimo o ovom problemu to je upravo medijska pismenost. Imamo vrlo jasne razloge zašto je to tako, medijska pismenost u formalnom obrazovanju kod nas ne postoji sve do kasnih godina na fakultetima na nekim trećim godinama žurnalistike što je potpuno besmisleno i apsurdno.“
Omladinski kamp medijske pismenosti na Vlašiću prvi je od ukupno četiri kampa koji će biti organizovani u narednom periodu na različitim mjestima u BiH. Kampovi se održavaju se u sklopu projekta “Protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u bh. javnom prostoru” koji Fondacija Mediacentar realizuje u partnerstvu sa Centrom za demokratizaciju “Naša zajednica” i Centrom za mlade “Kvart” uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u BiH.
Ovaj tekst nastao je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Vlašić tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Tekst pripremile: Antonela Opačak i Emina Muminović, video pripremili: Virdžinija Ugrčić, Amar Čabaravdić i Dragana Barać.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...