Skip to main content

Omladinski kamp na Vlašiću: Mladi učili prepoznati problematične medijske sadržaje

Sedamnaest mladih ljudi učestvovalo je na omladinskom kampu posvećenom jačanju medijske pismenosti i produkcijskih vještina održanom od 30. maja do 3. juna na Vlašiću.

Manipulacija informacijama, lažne vijesti i izvještavanje medija tokom 90-ih neke su od tema kampa na kojem su mladi iz nekoliko bh. gradova uz mentorstvo i praktični rad dobili priliku da i sami kreiraju medijske sadržaje. Za mnoge od njih ovo je bila rijetka prilika da praktično ispitaju nivo svoje medijske pismenosti i upoznaju se s osnovnim koracima kreiranja sadržaja kao što su reportaže, fotografije i kratki videozapisi.
„Nemam predznanja vezano za medijsku pismenost i upravo je to jedan od razloga moje prijave na ovaj kamp. U okviru ove teme najviše me zanimalo kako mediji kreiraju sadržaj, te istim mogu da utječu na neke društvene tokove“, kaže 21-godišnji učesnik iz Tešnja, Mirza Arifović.
Teorijska znanja iz medijske pismenosti koja je usvojila na fakultetu diplomirana novinarka Nikolina Aleksić iz Teslića kaže da nadograđuje praktičnim vježbama na ovom kampu.
„Snimanje i montiranje mi je od posebnog značaja, jer sam dosad imala samo površno znanje o tome. Oduvijek mi je bila želja da radim u štampanim medijima, pa samim tim me i oduševila činjenica da mogu prelistati novine koje su starije od sto godina“.
Jačanje medijske pismenosti među mladima kroz neformalno medijsko obrazovanje važno je jer obrazovne ustanove u našoj zemlji i dalje ne pridaju dovoljno važnosti ovoj temi kroz redovne nastavne programe, objašnjava projektna koordinatorica Hilma Unkić iz Fondacije Mediacentar koja je organizovala kamp.
Emir Zulejhić iz tima Raskrinkavanje.ba, koji je bio jedan od trenera, smatra da kamp može doprinijeti povećanju medijske pismenosti jer se bavi pitanjima podizanja svijesti i kritičkog pogleda na sve što se dešava u online sferi. Zulejhić je održao predavanje na temu lažnih informacija i provjere činjenica.
„Najveći problem je generalno nedostatak kritičkog mišljenja u bh. društvu nevezano za medije, a kada govorimo o ovom problemu to je upravo medijska pismenost. Imamo vrlo jasne razloge zašto je to tako, medijska pismenost u formalnom obrazovanju kod nas ne postoji sve do kasnih godina na fakultetima na nekim trećim godinama žurnalistike što je potpuno besmisleno i apsurdno.“
Omladinski kamp medijske pismenosti na Vlašiću prvi je od ukupno četiri kampa koji će biti organizovani u narednom periodu na različitim mjestima u BiH. Kampovi se održavaju se u sklopu projekta “Protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u bh. javnom prostoru” koji Fondacija Mediacentar realizuje u partnerstvu sa Centrom za demokratizaciju “Naša zajednica” i Centrom za mlade “Kvart” uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u BiH.
Ovaj tekst nastao je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Vlašić tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Tekst pripremile: Antonela Opačak i Emina Muminović, video pripremili: Virdžinija Ugrčić, Amar Čabaravdić i Dragana Barać.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...