Skip to main content

Održana deveta "Noć u Trnopolju"


"Noć u Trnopolju" se od 2012. godine organizuje 5. avgusta u znak sjećanja na žrtve logora Trnopolje.
Centar za mlade KVART Prijedor sinoć je organizovao događaj "Noć u Trnopolju" koji se od 2012. godine organizuje u znak sjećanja na 5. avgust 1992. godine, kada je svjetska javnost saznala za postojanje prijedorskih logora. Događaj je organizovan u saradnji sa Fondacijom za izgradnju kulture sjećanja iz Prijedora i Friedrich Ebert fondacijom.

"'Noć u Trnopolju’ predstavlja alternativnu komemoraciju na otvorenom, na autentičnom mjestu bivšeg logora Trnopolje, bez učešća institucija. Tokom ovog događaja traje program koji počinje u večernjim satima do duboko u noć, a ranijih godina lokalni aktivisti i aktivistkinje provedu tu noć na otvorenom, kao simboličan čin solidarnosti sa žrtvama ovog logora", kaže Branko Ćulibrk, aktivista i izvršni direktor Centra za mlade KVART i jedan od organizatora ovog događaja.

Ćulibrk dodaje da se organizovanjem ovakvih komemoracija, na dostojanstven način, želi odati počast stradalim civilnim žrtvama proteklog rata u Bosni i Hercegovini i napraviti "otklon od dominantnih narativa u svrhu procesa suočavanja sa prošlošću".

Zbog loših vremenskih prilika ovogodišnja "Noć u Trnopolju" je umjesto na lokaciji nekadašnjeg logora Trnopolje, održana u kući Udruženja žena "Srcem do mira" u Kozarcu, a Ćulibrk kaže da se sinoćnjim programom događaja uspjela očuvati tradicija komemoracije i da je javnosti skrenuta pažnja na zločine koji su se tokom proteklog rata dogodili u Trnopolju, za koje naglašava da "još uvijek niko nije odgovarao".



Logor u Trnopolju formiran je prije 28 godina odlukom Kriznog štaba Prijedor sa namjerom da se tu smjesti civilno stanovništvo sa područja Kozarca, a Ćulibrk objašnjava da su tu kasnije dovođeni civili i iz drugih prijedorskih naselja, kao i da je među zatočenicima ovog logora najviše bilo žena, djece i staraca.

"Ono po čemu je ovaj logor upamćen jeste da je u njemu zabilježeno više silovanja žena i djevojaka jer ih je ovdje bio zatočen veliki broj. Za broj smrtno stradalih osoba iz ovog logora ne postoji tačan podatak, postoje procjene koje govore da su u više navrata odvođene grupe od po 10-ak ljudi i likvidirane u okolini ovog mjesta", kaže Ćulibrk.

Kroz ovogodišnji program pod nazivom "Sloboda u nestajanju" održan je historijski čas, panel debata, promovisana je inicijativa "Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja", a prikazana je i izložba fotografija autora Rona Haviva koji je početkom devedesetih dokumentovao ratne zločine na prostoru Bosne i Hercegovine, a čije su fotografije korištene kao dokazni materijali na suđenjima na Međunarodnom sudu u Hagu.

U panel debati govorile su tri bh. novinarke i aktivistkinje Nidžara Ahmetašević, Gordana Katana i Milica Pralica koje su sa prisutnim aktivistima i aktivistkinjama razgovarale o svojim iskustvima i svakodnevnim izazovima sa kojima se susreću kroz njihov rad. Tokom panela se, između ostalog, govorilo i o temama ograničavanja slobode kretanja ljudi u pokretu, slobode medija, diskriminaciji i kršenju prava radnika i radnica. Na taj način se, kako kaže Ćulibrk, željela uspostaviti paralela između trenutne političke, ekonomske i socijalne situacije u Bosni i Hercegovini i neriješenih pitanja iz prošlosti koje su od ključnog značaja za kreiranje kritičkog mišljenja i podsticanja ljudi za promjene u društvu.

Comments

Popular posts from this blog

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKOM KAMPU

  Centar za mlade Kvart organizuje   Antifašistički kamp   na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od  1. do 6. jula na Mrakovici (Kozara),  a pravo učešća imaju sve osobe iz  Bosne i Hercegovine  dobne starosti od  18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na  czmkvart@gmail.com  do 23. juna 2021 . Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 48 časova nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i siguran rad. Očekujemo v

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKI KAMP

  Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 6. do 11. novembra na Mrakovici (Kozara), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine i Srbije dobne starosti od 18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, pripremati uličnu akciju, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na czmkvart@gmail.com do 30. oktobra 2020. Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i sig

Nagradni konkurs: Da li su ljudska prava samo slovo na papiru?

  Jedan od prvih članova deklaracije o ljudskim pravima glasi: Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste kao što je rasa, boja kože, pol, jezik, vjeroispovijest, seksualno opredjeljenje, politično ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi statusi. Takođe, ne smije se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili područja kom neka osoba pripada, bilo da je to područje nezavisno, pod starateljstvom ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.   Ključne vrijednosti ljudskih prava su: -ljudsko dostojanstvo -jednakost -sloboda -poštovanje -nediskriminacija -tolerancija -pravda -odgovornost   Iako su ove vrijednosti univerzalne ili bi trebalo da budu, u Bosni i Hercegovini se građani i građanke svakodnevno susreću sa oduzimanjem dostojanstva i osnovnih ljudskih prava. Pravda je teško dostižna ili je nepostojeća, a osobe i instituc