Centar za mlade KVART Prijedor sinoć je organizovao događaj "Noć u Trnopolju" koji se od 2012. godine organizuje u znak sjećanja na 5. avgust 1992. godine, kada je svjetska javnost saznala za postojanje prijedorskih logora. Događaj je organizovan u saradnji sa Fondacijom za izgradnju kulture sjećanja iz Prijedora i Friedrich Ebert fondacijom.
"'Noć u Trnopolju’ predstavlja alternativnu komemoraciju na otvorenom, na autentičnom mjestu bivšeg logora Trnopolje, bez učešća institucija. Tokom ovog događaja traje program koji počinje u večernjim satima do duboko u noć, a ranijih godina lokalni aktivisti i aktivistkinje provedu tu noć na otvorenom, kao simboličan čin solidarnosti sa žrtvama ovog logora", kaže Branko Ćulibrk, aktivista i izvršni direktor Centra za mlade KVART i jedan od organizatora ovog događaja.
Ćulibrk dodaje da se organizovanjem ovakvih komemoracija, na dostojanstven način, želi odati počast stradalim civilnim žrtvama proteklog rata u Bosni i Hercegovini i napraviti "otklon od dominantnih narativa u svrhu procesa suočavanja sa prošlošću".
Zbog loših vremenskih prilika ovogodišnja "Noć u Trnopolju" je umjesto na lokaciji nekadašnjeg logora Trnopolje, održana u kući Udruženja žena "Srcem do mira" u Kozarcu, a Ćulibrk kaže da se sinoćnjim programom događaja uspjela očuvati tradicija komemoracije i da je javnosti skrenuta pažnja na zločine koji su se tokom proteklog rata dogodili u Trnopolju, za koje naglašava da "još uvijek niko nije odgovarao".
Logor u Trnopolju formiran je prije 28 godina odlukom Kriznog štaba Prijedor sa namjerom da se tu smjesti civilno stanovništvo sa područja Kozarca, a Ćulibrk objašnjava da su tu kasnije dovođeni civili i iz drugih prijedorskih naselja, kao i da je među zatočenicima ovog logora najviše bilo žena, djece i staraca.
"Ono po čemu je ovaj logor upamćen jeste da je u njemu zabilježeno više silovanja žena i djevojaka jer ih je ovdje bio zatočen veliki broj. Za broj smrtno stradalih osoba iz ovog logora ne postoji tačan podatak, postoje procjene koje govore da su u više navrata odvođene grupe od po 10-ak ljudi i likvidirane u okolini ovog mjesta", kaže Ćulibrk.
Kroz ovogodišnji program pod nazivom "Sloboda u nestajanju" održan je historijski čas, panel debata, promovisana je inicijativa "Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja", a prikazana je i izložba fotografija autora Rona Haviva koji je početkom devedesetih dokumentovao ratne zločine na prostoru Bosne i Hercegovine, a čije su fotografije korištene kao dokazni materijali na suđenjima na Međunarodnom sudu u Hagu.
U panel debati govorile su tri bh. novinarke i aktivistkinje Nidžara Ahmetašević, Gordana Katana i Milica Pralica koje su sa prisutnim aktivistima i aktivistkinjama razgovarale o svojim iskustvima i svakodnevnim izazovima sa kojima se susreću kroz njihov rad. Tokom panela se, između ostalog, govorilo i o temama ograničavanja slobode kretanja ljudi u pokretu, slobode medija, diskriminaciji i kršenju prava radnika i radnica. Na taj način se, kako kaže Ćulibrk, željela uspostaviti paralela između trenutne političke, ekonomske i socijalne situacije u Bosni i Hercegovini i neriješenih pitanja iz prošlosti koje su od ključnog značaja za kreiranje kritičkog mišljenja i podsticanja ljudi za promjene u društvu.
Comments
Post a Comment