Skip to main content

Studijska posjeta Srebrenica-Konjic-Mostar

Centar za mlade Kvart je organizovao studijsku posjetu u periodu od 21. avgusta do 23. avgusta. Tokom studijske posjete mladi aktivisti su posjetili mjesta stradanja i razgovarali su sa kustosima, svjedocima vremena, borkinjama i borcima za ljudska prava.

Grupa mladih je 21. avgusta obišla Srebrenicu i Memorijalni centar Potočare. Tokom tročasovnog obilaska učesnici su obišli mezarje, pogledali dokumentarnu projekciju, brojne izložbe i takođe su imali pristup multimedijalnom sadržaju. O događajima iz jula 1995. su više naučili kroz predavanje i razgovor sa kustosom memorijalnog centra.

Učesnici/ce su 22. avgusta imali mogućnost da posjete Konjic i njegove znamenitosti. Tokom boravka u Konjicu razgovarali su sa novinarom i dugogodišnjim aktivistom Mirsadom Cuklom o ratnim dešavanjima u Konjicu, logoru Čelebici i Športska dvorana gdje je bilo zatočeno više stotina osoba, ali i o trenutnoj situaciji u Konjicu i uticaju ratne prošlosti na život mladih.

Na samom kraju studijske posjete, učesnici su posjetili Mostar gdje su imali priliku da razgovaraju sa Šteficom Galić i Amerom Bahtijarom iz Centra za kritičko mišljenje i portala Tačno.net. Kroz razgovor sa njima su dobili bolji uvid u političku situaciju u Mostaru.

Centar za mlade Kvart u sklopu projekta Youth for local change finansiranog od strane National Endowment for Democracy već godinama organizuje studijske posjete za mlade aktiviste. 

 








Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...