Skip to main content

Završen Q sport kamp na Tjentištu!

 


U sklopu projekta “Come together for higher chance of success” kojeg finansira Američka ambasada u Bosni i Hercegovini održan je Q sport kamp. Ova aktivnost je realizovana na Tjentištu u sklopu Nacionalnog parku Sutjeska od 24. do 27. septembra 2020. godine. Ovaj događaj je okupio 22 osobe iz LGBTI zajednice. Odabrani učesnici su došli iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, dok je prioritet dat učesnicima iz sjevero-zapadnog dijela države.

Tokom nekoliko dana aktivnosti, učesnici i učesnice su imali priliku da posjete spomenik bitke na Sutjesci, koja se dogodila tokom Drugog svjetskog rata, da obiđu jezero Donje Bare, te je planiran izlet u prašumu Perićicu, ali zbog loših vremenskih prilika ova aktivnost bila je onemogućena. 

Ovo je bila prilika za mlade ljude da se bolje upoznaju između sebe, uživaju u prirodi, kao i da vide prirodne ljepote Nacionalnog parka Sutjeska, ali i da učestvuju u grupnim aktivnostima. Mnogo učesnika je izjavilo da je izlet na jezero Donje Bare bio najbolji dio Q sport kampa, ali takođe učesnici su uživali samo da budu u prirodi i na svježem planinskom vazduhu. Isto veče održana je projekcija filmova sa LGBTI temama, koji su imali za cilj osnaživanje i stvaranje osjećaja zajedništva u borbi za bolji položaj LGBTI osoba u BiH. 

Pored aktivnosti u prirodi održane su i sportske aktivnosti u zatvorenom prostoru, kao i niz radionica i diskusija na teme pola, roda, seksualne orijentacije i LGBTI aktivizma, ali i o mehanizmima suočavanja sa njihovom pozicijom u našem društvu.

Sve aktivnosti su realizovane sa poštovanjem mjera sigurnosti koje je prepisao krizni štab. Tokom aktivnosti u zatvorenom prostoru učesnici su poštovali pravila fizičke distance, nosili su maske i dezinfikovali ruke i prostor kada je za to postojala potreba.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...