Skip to main content

Poziv za učešće- Kamp Kozarac 2021

 


Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH) i Centar za mlade  ”Kvart” iz vas pozivaju na dvanaesti Kamp Kozarac.

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na dvanaesti Kamp Kozarac  koji okuplja mlade osobe iz cijele Bosne i Hercegovine. Na kamp se mogu prijaviti osobe starosti od 16 do 26 godina iz Bosne i Hercegovine. Namjera kampa je pokretanje dijaloga o temama ratne prošlosti BiH i regiona među mladim osobama, ali i propitivanje načina na koji se pojedinačno a i kolektivno sjećamo pomenutih dešavanja i na koji način obilježavamo mjesta stradanja. Osim toga upoznavanje, druženje i povezivanje mladih je bitan aspekt ovog događaja. Šestodnevni program kroz pomenute teme realizovaćemo posjetama mjesta stradanja, ali i kroz interaktive razgovore sa aktivistima/kinjama iz naše zemlje i regiona.

Lokacija : Kozarac, Prijedor, BiH.

Period: Od 01. Augusta do 06. Augusta 2021. godine.

Link za prijavu: PRIJAVNI OBRAZAC

Prijave za učešće slati do 23. jula 2021. godine

Prijavljenim učesnicima/ama koji budu primljeni na ovogodišnji kamp će biti poslani dnevni red i sve logističko- tehničke informacije do 26. jula 2021. godine. Smještaj, putni troškovi i hrana su obezbjeđeni od strane organizatora.

Prijave učesnika/ca koji/e su već učestvovali/e na ovom kampu neće biti uzete u razmatranje!

Za sva pitanja obratite se na kampkozarac2021@gmail.com

Srdačan pozdrav, očekujemo vaše prijave!

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...