Skip to main content

Politička pismenost mladih osoba u Prijedoru

 

● Centar za mlade Kvart uradio je istraživanje o političkoj pismenosnti mladih regije Prijedor.

U istraživanju navodite kako su rezultati značajni pokazatelji razine političkog znanja,

demokratski relevantnih stavova i ponašanja mladih te da je razina političke pismenosti

značajna u demokratskom društvu i društvenim procesima. U kojim školama ste uradili

istraživanje, ko su ispitanici i koja metodologija je korištena?

Lejla Gačanica, istraživačica političke pismenosti mladih: Istraživanje o političkoj pismenosti mladih

se fokusiralo na regiju Prijedor i na mlade osobe koje su učenici_e završnih razreda srednjih škola.

Istraživanje je provedena u ukupno četiri srednje škole u regiji Prijedor i to: JU Mašinska škola

Prijedor, JU SC Nikola Tesla Kozarska Dubica, JU Srednjoškolski centar Prijedor i JU SŠC Đuro

Radmanović; Novi Grad. Učenici_e koji pohađaju škole iz uzorka po prebivalištu dolaze iz 54 mjesta, a

učestvovalo je ukupno 366 ispitanika_ca.

Istraživanje o političkoj pismenosti učenika_ca završnih razreda srednjih škola u regiji Prijedor je

definiralo tri oblasti kroz koje je ispitivan nivo političke pismenosti: Političko znanje, Političke

vrijednosti i stavovi te Društveno djelovanje. Metodi primijenjeni u ovom istraživanju su pregled

dostupne literature i anketiranje. Pregled dostupne literature se bavio analizom političke pismenosti

kao fenomena uopšte te analizom istraživanja političke pismenosti kod mladih u zemljama bivše

Jugoslavije. Nadalje, istraživanje je provedeno putem štampane ankete/upitnika sa ukupno 100

pitanja. Za obradu podataka je izrađen kodni dokument u kojem su uneseni i statistički obrađeni

prikupljeni podaci iz anketa. Analiza je uključivala primarno kvantitativnu obradu podataka.

● Šta je istraživanje imalo za cilj?

Prema ranijem istraživanju o mladima u Prijedoru uočeno je da postoji niz izazova koji utiču na

aktivnu građansku participaciju mladih, uključujući tendenciju odlaska u strane zemlje, teško breme

prošlosti s kojom ne znaju šta da rade, prisutnu homofobiju, pasivnost, političku situaciju koju

smatraju nepromjenjivom. Ovi izazovi su bili polazište za promišljanje o izradi svojevrsnog

instrumenta za praćenje stavova i položaja mladih u ovoj regiji. Kako dosada nije urađeno istraživanje

o političkoj pismenosti mladih (za regiju Prijedora) i kako je upravo aktivnije društveno djelovanje

mladih alat za promjenu naslijeđenog; nepovoljnog društvenog i političkog konteksta za mlade,

Centar za mlade KVART se odlučio da politička pismenost bude u fokusu ovog istraživanja. Stoga je

ovo istraživanje suzilo svoj fokus, u odnosu na istraživanje iz 2019.godine, i baziralo se upravo na

oblasti koji čine političku pismenost i propitalo kakva su znanja i stavovi mladih o nizu elementa koji

utiču na njihovu aktivnu građansku ulogu.

Uspješnost demokratije, između ostaloga, ovisi i o političkoj pismenosti njenih građana_ki, a posebno

je važna politička pismenost mladih u društvu jer imaju potencijal razviti se u aktivne i progresivne

građane_ke društva. Centralno pitanje koje je stoga postavljeno u ovom istraživanju jeste: odgajamo

li kao društvo mlade da budu aktivni i sposobni učesnici_edemokratskih političkih procesa?

● Zbog čega je važna politička pismenost građana, posebno mladih?

Politička pismenost nam omogućava da razumijemo, propitujemo i aktivno učestvujemo u procesima

koji se odvijaju u našem društvu. U demokratskim društvima, koja se temelje na aktivnoj participaciji

građana_ki, itekako je važno da ti građani_ke imaju znanja, vještine, stavove, vrijednosti koji su

neophodni za uspješno učešće u društvenim procesima. Što veću političku pismenost posjeduju,

građani_ke mogu bolje razumjeti utjecaj javnih politika na lične i zajedničke interese i u skladu s tim

mogu i efikasnije promovirati te interese u političkim procesima.


● U kojoj mjeri su mladi informisani i koliko su željni, odnosno spremni da budu aktivni

učesnici političkih procesa?

Istraživanje je pokazalo da je su znanja mladih o političkim terminima, državnom uređenju, izborima

prilično ograničena. Ujedno, nivo tolerancije različitih društvenih grupa ili stavova varira i dok se

pokazuje otvorenost ka npr. različitim etničkim grupama, dotle je nivo homofobije izrazito visok.

Također, unatoč podržavanju svih oblika društvenog djelovanja (aktivizma) i jasnim stavovima o

njihovoj potrebi u okolini u kojoj žive – sami nisu uključeni u iste. Ovi, na prvi pogled kontradiktorni

rezultati ukazuju da nedostaje kvalitetno građansko obrazovanje mladih, a njihovo prepoznavanje

demokratkih vrijednosti je gotovo intuitivno – zasnovano na prepoznavanju loših političkih procesa i

artikulisanju potrebe za promjenom utemeljenoj na drugačijem pristupu od postojećeg. U isto

vrijeme, ishodište jesu njihove potrebe, lične i individualne i stoga dobijamo rezultate o stavovima

koji ne uzimaju u obzir druge i drugačije već vlastita mjerila ispravnog i prihvatljivog;.

Zabrinjavajući su rezultati poznavanja političkih pojmova: više od polovice učenika_ca nije dalo tačan

odgovor na pitanja o tome šta je demokratija, demokratski poredak, građanska prava, sloboda

izražavanja i informisanja. Učenici_e su pokazali dosta neujednačeno poznavanje pojmova koji se tiču

državnog uređenja: dok ih je većina znala ispravno odrediti teorijski pojam državnog uređenja,

državne simbole BiH i narode u BiH, dotle ih je izrazio mali procenat znao odgovor o vrsti

državljanstva koje imaju u BiH (svega 12%), koliko vlada ima u BiH (13%), te koji su izvršni organi

vlasti u BiH (16%). U slučaju imenovanja aktuelnog predsjednika Vijeća ministara mali procenat je dao

tačan odgovor (27%).

Iako su mediji jedan od njihovih najčešćih izvora informisanja, čak 81% mladih im ne vjeruje.

Propitujući ulogu škole u obezbjeđivanju znanja, 37% mladih smatra da kvaliteta znanja koju dobijaju

u školi nije zadovoljavajuća. Povjerenja u institucije je vrlo nisko i iznosi svega 8%. Izrazito

nepovjerenje u političke stranke je iskazano kroz 72% odgovora mladih. Nadalje, visokih 67% mladih

smatra da se u političke stranke većinom se učlanjuju ljudi koji žele stvoriti veze kako bi došli do

dobrog posla, što je direktno povezano sa nepovjerenjem u političke stranke i sumnjama u njihov rad

i ciljeve.

Prema prikupljenim podacima, društvena i politička participacija mladih je niska. Najviše ih je

učestvovalo u humanitarnim akcijama (87%), zatim na mirnim okupljanjima (44%), i peticijama (35%).

Četvrtina mladih je dosada pokrenula ili vodila neku aktivnost koja je imala određeni cilj (poput

uvođenje promjena, humanitarnih akcija, peticija). Volontiralo je nešto više od četvrtine mladih.

Izrazito nizak procenat mladih je glasao, tek 11%. Većina mladih nikada nije učestvovala u radu neke

nevladine organizacije (84%), nije bojkotovala proizvode (89%) te nije učestvovala u radu savjeta

mladih ili nekog drugog tijela koje predstavlja djecu i mlade (85%).

Nalazi ovog istraživanja ukazuju da je politička pismenost mladih refleksija opšte društvene distorzije

demokratskih vrijednosti i institucija, u kojima mladi uspijevaju u nekim oblastima prepoznati

vrijednosti koje žele u demokratskom društvu no ne poznaju načine da ih ostvare ili zagovaraju, te ne

vide sebe kao pokretače ili nosioce promjena.

● Imamo li iznenađujućih ili zabrinjavajućih pojava proisteklih iz istraživanja, posebno na

temama nacionalizma, odnosa prema pripadnicima manjinskih zajednica, LGBTI zajednice,

migrantima...?

Mladi u prosjeku ne pokazuju jake tendencije nacionalne isključivosti i većinom vide prednosti života

u multikulturalnom društvu. Međutim, primjećena je zabrinjavajuća tendencija netolerancije prema

određenim manjinskim grupama, poput LGBTIQ osoba i migranata. Čak 63% mladih smatra

homoseksualnost poremećajem ili bolešću, te u istom procentu mladi smatraju da u javnosti LGBTIQ

osobe ne bi trebale ispoljavati svoju seksualnu orijentaciju već da ovaj aspekt identiteta LGBTIQ

osobe trebaju izražavati samo u privatnoj sferi. Gotovo polovica mladih se uopšte ne bi družila sa

LGBTIQ osobama, niti bi pristalo raditi za poslodavca koji je gej, lezbejka ili trans osoba. U pogledu

diskriminatornih stavova, polovica mladih podupire zabranu rada LGBTIQ osobama u školama, u

medijima i javnu promociju jer time loše utiču na mlade. Ukoliko se uporede stavovi mladih o

različitim društveno marginaliziranim grupama, vidljivo je da je netolerancija najveća kada su u

pitanju LGBTIQ osobe. Na primjer, 85% mladih ne bi smetalo da im je Rom_kinja profesor_ica ili

nadređeni_a, 61% mladih ne bi smetalo da su im žene nadređene; no tek 41% mladih bi potencijalno

radilo za gej, lezbejku ili trans osobu.

Rodna ravnopravnost je, primjera radi, prihvaćena na nivou podjela kućanskih i porodičnih obaveza,

no i dalje su zadržane rodne uloge u profesionalnom smislu. Odnosno, iako se na deklarativnoj razini

slažu s načelima demokratskih odnosa i zaštite različitosti, na praktičnoj i konkretnoj razini mladi

odbijaju njihovu primjenu. Mladi, naime, smatraju da žene bolje obavljaju određene poslove

(učiteljice, nastavnice, njegovateljice – što su tipični stereotipni prikazi „ženskih“ zanimanja) odnosno

da su muškarci bolji na određenim poslovima jer su – objektivni, za razliku od žena koje su emotivne.

Ipak u dvije oblasti – majčinstva i politike – mladi pokazuju odmak od stereotipa i rodnih uloga,

suprotstavljajući se izjavama o identitetu majke (više od polovice ih smatra da majka ne prestaje biti

ujedno i žena) i nesposobnosti žena za političku arenu (čak 71% se ne slaže da žene nisu dovoljno

snažne za politiku). Ovi dvojaki nalazi bi se mogli tumačiti i kroz izmjenu reprezentacije žene u

društvu, posebno u političkoj sferi. No tada ostaje stvarna zabrinutost oko rodne segregacije poslova

koje upravo mlade mogu ograničiti u njihovim mogućnostima.

● Kakav je odnos mladih prema proteklom ratu, kulturi sjećanja, ratnim zločincima,

memorijalizaciji i koliko su informirani o događajima iz tog perioda?

Demokratski deficit u vrijednosnom smislu izražen je u stepenu prihvatanja drugačijih i manjina, kao i

u odnosu prema ratnim zločinima i politikama sjećanja.

Stavovi mladih su podijeljeni o tome da li se o ratu iz devedesetih previše govori, dok u isto vrijeme

65% mladih nije sigurno u to šta se desilo u tom ratu niti dobijaju dovoljno informacija o tome u školi.

Ipak, mladi zauzimaju pozitivan stav o uvrštavanju ove teme u školski program, kako kroz jedinstven

sadržaj, tako i kroz posjete mjestima stradanja. Rezultati pokazuju da mladi zastupaju progresivnu

politiku u pogledu kažnjavanja negiranja ratnih zločina i njihovo glorificiranje – odnosno da bi javna

mjesta koja nose nazive po ratnim zločincima trebala biti preimenovana. U isto vrijeme, više od

polovine mladih smatra da je sud u Hagu (Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području

bivše Jugoslavije) nepravedan i politički sud. Dakle, iako smatraju da nemaju dovoljno informacija i

teško mogu razlučiti šta se tačno desilo, o određenim segmentima vezanim za ovaj period prošlosti

mladi imaju jasne stavove.

● Koliko su mladi spremni prihvatiti pripadnike nacionalnih ili religijskih manjina?

Mladi su visokom procentu pokazali tolerantnost u segmentu koji se tiče etničke pripadnosti. Njih

88% je navelo da ima prijatelje_ice druge etničke pripadnosti i da im nije važna etnička pripadnost

osoba koje upoznaju i koji ih okružuju. Također, visokih 85% ne bi smetalo da im je profesor_ica ili

poslodavac_kinja Rom_kinja. Međutim, gotovo polovica mladih ne bi bilo u romantičnoj vezi sa

osobama druge vjerske ili etničke pripadnosti.

● Kakav je stav mladih prema migrantima i izbjeglicama koji proteklih godina koriste BiH kao

rutu prema EU?


Dok je etnička tolerancija pokazala visok stepen pozitivnih stavova, dotle su stavovi prema

nacionalnim manjinama i ljudima u pokretu u BiH manje pozitivni. Iako kod mladih preovladava stav

da je neophodno da ljudi različitih nacionalnog porijekla imaju pravo na vlastiti identitet i običaje,

koje im je naša država obavezna omogućiti te da je za samu državu dobro da u njoj žive osobe

različitih rasa, religija ili kultura dotle su stavovi prema migrantima nešto drugačiji i manje tolerantni.

Mladi smatraju da se migrantima treba ograničiti kretanje među domaćim stanovništvom (59%) zbog

opšte sigurnosti, a da država treba zatvoriti granice i migrante vratiti u njihove zemlje porijekla (50%).

Sa druge strane, mladi smatraju da je obaveza države osigurati zaštitu i sigurnost migrantima koji

borave na njenom teritoriju (50%), ne podržavajući stav da se migranti trebaju školovati zasebno od

lokalnog stanovništva (45%). Mlade osobe ženskog spola su pokazale viši stepen otvorenosti za

različitosti, tumačeći da je za državu dobro u njoj žive osobe različitih rasa, religija ili kultura.

Istraživanje možete pročitati i preuzeti na ovom linku.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Poziv na učešće na petom Antifašističkom kampu

Centar za mlade KVART organizuje peti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2024.-06.08.2024. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Prijave su otvorene do 26.07.2024., te će odabrani učesnici biti obaviješteni 27.07. i 28.07.2024. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade KVART.  Formular za prijavu je na ovom linku  .  Radujemo se vašim prijavama! :)

Poziv za učesnike/ce Regionalne političke škole o devedesetim “SPASIT ĆE NAS LJUBAV!

Omladinski centar CK13, Inicijativa mladih za ljudska prava – Crna Gora i Centar za mlade “KVART” Prijedor te pozivaju da se prijaviš za učešće na  Regionalnoj političkoj školi  o devedesetim  “SPASIT ĆE NAS LJUBAV!  koja će se održati od  15. do 21. septembra  u Sremskim Karlovcima za učesnice i učesnike iz Srbije, Crne Gore,  Bosne  i Hercegovine i  Hrvatske. Ako imaš između 18 i 30 godina i živiš u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini  ili Hrvatskoj , ako osećaš potrebu i imaš volju da menjaš svet nabolje – prijavi se! Ovom školom želimo da te podstaknemo na učešće u izgradnji pravednijih društava i održivog mira u regionu kroz uspostavljanje i održavanje novih društvenih odnosa na principima pomirenja, prijateljstva i ljubavi kao političkim principima izgradnje trajnog mira. Naziv škole  “Spasit će nas ljubav!  – antiratni grafit iz Zagreba – naša je posveta ljubavnim politikama 90-tih, politikama na koje se nastavljamo....