Skip to main content

Nagradni konkurs: DA LI ŽIVIMO FAŠIZAM U NASTAJANJU?




Povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma objavljujemo poziv za nagradni konkurs na temu: Da li živimo fašizam u nastajanju? 

Fašizam se kao pokret radikalnog nacionalizma pojavio početkom 20-ih godina 20. vijeka u Italiji, 1923. godine dolazi na vlast, a 1925. osnivač i vođa fašističke stranke, Benito Mussolini, uvodi jednostranačku diktaturu u Italiji. U godinama koje su slijedile, u više europskih država došle su na vlast političke stranke koje su kopirale ideje i načela fašizma, od ekstremnog nacionalizma, glorifikacije nacionalne države koja u potpunosti, totalno, određuje život pojedinca, do fašističkih simbola.

Danas slavimo 77 godina od pobjede nad fašizmom, ali se možemo zapitati da li je fašizam u našem društvu zapravo pobijeđen ili nam se prikrada u novim oblicima radikalnog nacionalizma?

Danas se termin fašizam olako koristi, te je sveopšte mišljenje javnosti da su fašističke ideologije i ideje ugašene i žive samo u istoriji prošlog vijeka. 


Da li je zastupljeni radikalni nacionalizam u bosanskohercegovačkom društvu putanja za fašističke ideologije?  
Kako se mlade osobe bore protiv nacionalističkih retorika i da li društvo prepoznaje opasnost u jačanju desničarskih pokreta? 


ŠTA TRAŽIMO?

-Britke i neustrašive kritike u vidu eseja ili bloga

-Tekstovi ne bi trebali biti duži od 1200 riječi

-Svi radovi moraju biti na lokalnom jeziku (BHSC)

-U obzir dolaze samo ranije neobjavljena djela

-Radove slati u doc.formatu

-Poslati sliku u .jpg formatu veličine do 2 MB

 Ne objavljujemo radove i sadržaj koji promovišu govor mržnje, eksploativne, seksističke,  fašističke ili rasističke ideje.

 Na konkurs se mogu prijaviti sve građanke i građani Bosne i Hercegovine.

 Dva najbolja rada će biti nagrađena sa po 60,00 KM. 

Konkurs ostaje otvoren do 19. novembra  2022. godine, do 17:00 časova.

 Svoje tekstove šaljite na adresu: czmkvart@gmail.com.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...