Skip to main content

Završen četrnaesti regionalni kamp Kozarac

 

Četrnaesti regionalni kamp Kozarac organizovan je u periodu od 03.07.-08.07.2023. godine u Kozarcu.

Kamp Kozarac organizovan je od strane Centra za mlade "Kvart" iz Prijedora i okupio je 18 mladih osoba iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.


Dio kampa je organizovan u kući Srcem do mira, gdje su učesnici imali predavanja o kulturi sjećanja, kulturi kao (ne)otporu fašizmu, aktivizmu i suočavanju sa prošlošću. Ugostili smo kustose iz spomen područja Jasenovac koji su održali odlično predavanje o Jasenovcu i periodu tokom i nakon Drugog svjetskog rata. Učesnici su takođe imali priliku da razgovaraju sa ratnim veteranima raznih nacionalnosti i vjeroispovjesti, sa čijom radionicom su bili najviše impresionirani. 

Pored teorijskih predavanja, dio kampa su proveli u posjetama bivših logora Keraterm, Trnopolje i Omarska, gdje su im preživjeli logoraši pričali o svojim iskustvima i doživljajima, sve u svrhu da se tako nešto nikad više ne ponovi. Posjetili su i DNK laboratoriju i identifikacioni centar Šejkovača.
Učesnici su takođe posjetili spomenik u Šušnjarima i imali su razgledavanje i čas o prijedorskim spomenicima. Išli su na Kozaru, gdje im je održan istorijski čas i posjeta muzeju na Kozari. 

Kroz program su teorijski i praktično obrađivane teme memorijalizacije, različitih narativa o prošlosti i tendencijama koje mogu da osiguraju sigurnu budućnost i istinsko suočavanje sa prošlošću.

Naravno, slobodno vrijeme na kampu su koristili za druženje, ali i za odlazak na bazen tokom vrućih ljetnih dana.






Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...