Skip to main content

Završen petnaesti regionalni "Kamp Kozarac"



Petnaesti regionalni Kamp Kozarac realizovan je u periodu od 01.07. - 06.07.2024. u Kozarcu, Prijedoru. Regionalni Kamp Kozarac organizovan je od strane Centra za mlade KVART i okupio je 16 osoba iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine od 16 do 28 godina starosti. 

Kamp je počeo sa predavanjem Tamare Šmidling o Kulturi Sjećanja, koje je poslužilo kao teorijska osnova za dalja predavanja, kao i obilaske. Kustos Đorđe Mihovilović iz JUSP Jasenovac je održao interaktivno predavanje sa učesnicima o logoru Jasenovac. Prvi dan je završen sa istorijskim časom i posjetom muzeja Kozara, gdje su učesnici slušali o značaju Kozare i borbe naroda na Kozari protiv okupatora. 


Drugi dan kampa smo započeli sa obilascima mjesta gdje su bili logori Keraterm, Trnopolje i Omarska. Učesnici su imali priliku da čuju istoriju ovih logora, kao i svjedočanstva preživjelih logoraša, ali i članova njihovih porodica. Ovo je ostavilo duboki utisak na učesnike, te su ove posjete naveli kao najteža, ali istovremeno kao i najbitnija predavanja na kampu jer su mogli da čuju kroz šta su ljudi prolazili u tom periodu te i njihovu hrabrost da o tome otvoreno pričaju. Učesnici su isti dan takođe imali predavanje o Prijedoru, spomenicima u gradu, kao i muralima, kulturi i istoriji grada Prijedora.


Trećeg dana kampa posjetili smo spomenik Šušnjar kod Sanskog Mosta, gdje su učesnici naučili o tom mjestu, kao i značaju tog mjesta u NOB-u. Vidjeli su u kakvom je stanju spomenik sada, te kako politika utiče na kulturu sjećanja i očuvanje spomenika. Isti dan su posjetili DNK laboratoriju, odnosno identifikacioni centar Šejkovača, gdje su slušali o istoriji istog i njegovom značaju. Učesnici su imali priliku da pristustvuju radionici KUVI, odnosno Konstruktivna upotreba veteranskog iskustva, gdje su slušali priče veterana iz različitih nacionalnosti. Posljednja radionica ovog dana je bila radionica sa psihologinjom, gdje je rađena refleksija i osvrt na kamp i utiske sa kampa.



Tokom posljednjeg dana kampa učesnici su slušali predavanja o Kulturi kao (ne)otporu fašizmu, kao i predavanje o Aktivizmu i suočavanju sa prošlošću. Sa ovim predavanjima je završen formalni dio kampa Kozarac, te su učesnici imali ostatak vremena da odmaraju, da se druže i da se osvježe na bazenu. 

Kroz program su teorijski i praktično obrađivane teme memorijalizacije, različitih narativa o prošlosti i tendencijama koje mogu da osiguraju sigurnu budućnost i istinsko suočavanje sa prošlošću.








Comments

Popular posts from this blog

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Svastika, Fylfot, Hakenkreuz, Wan, Gammadion

Pretpostavlja se da je motiv svastike prvi put upotrijebljen u neolitskoj Evroaziji. Postoje arheološke indikacije da se isti simbol nezavisno koristio u nativnim sjevernoameričkim kulturama. Najpoznatije ime ovog krsta sa četiri jednaka kraka koji su savijeni na određenim rastojanjima pod pravim uglom [1] jeste svastika. Značenje imena potiče od sanskritske riječi svasti, što bi prevedeno na savremene jezike značilo bogatstvo, sreća i dobro zdravlje. Čest prevod u literaturi jeste i blagostanje. Savremena antropologija i dalje zapaža učestalo korištenje ovog simbola u Indiji, posebno u sklopu ceremonija i svetkovina koje su mahom hinduističkog karaktera. Čuveni astronom i sekularni mislilac Carl Sagan u svom djelu ''Kometa'' izlaže teoriju zasnovanu na drevnom kineskom rukopisu u kojem su prikazani jednostavni crteži repa komete, na jednom od tih crteža je glava komete prikazana kao središte iz koje se odvajaju četiri prelomljene linije, koje se mogu ...