Skip to main content

Završen petnaesti regionalni "Kamp Kozarac"



Petnaesti regionalni Kamp Kozarac realizovan je u periodu od 01.07. - 06.07.2024. u Kozarcu, Prijedoru. Regionalni Kamp Kozarac organizovan je od strane Centra za mlade KVART i okupio je 16 osoba iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine od 16 do 28 godina starosti. 

Kamp je počeo sa predavanjem Tamare Šmidling o Kulturi Sjećanja, koje je poslužilo kao teorijska osnova za dalja predavanja, kao i obilaske. Kustos Đorđe Mihovilović iz JUSP Jasenovac je održao interaktivno predavanje sa učesnicima o logoru Jasenovac. Prvi dan je završen sa istorijskim časom i posjetom muzeja Kozara, gdje su učesnici slušali o značaju Kozare i borbe naroda na Kozari protiv okupatora. 


Drugi dan kampa smo započeli sa obilascima mjesta gdje su bili logori Keraterm, Trnopolje i Omarska. Učesnici su imali priliku da čuju istoriju ovih logora, kao i svjedočanstva preživjelih logoraša, ali i članova njihovih porodica. Ovo je ostavilo duboki utisak na učesnike, te su ove posjete naveli kao najteža, ali istovremeno kao i najbitnija predavanja na kampu jer su mogli da čuju kroz šta su ljudi prolazili u tom periodu te i njihovu hrabrost da o tome otvoreno pričaju. Učesnici su isti dan takođe imali predavanje o Prijedoru, spomenicima u gradu, kao i muralima, kulturi i istoriji grada Prijedora.


Trećeg dana kampa posjetili smo spomenik Šušnjar kod Sanskog Mosta, gdje su učesnici naučili o tom mjestu, kao i značaju tog mjesta u NOB-u. Vidjeli su u kakvom je stanju spomenik sada, te kako politika utiče na kulturu sjećanja i očuvanje spomenika. Isti dan su posjetili DNK laboratoriju, odnosno identifikacioni centar Šejkovača, gdje su slušali o istoriji istog i njegovom značaju. Učesnici su imali priliku da pristustvuju radionici KUVI, odnosno Konstruktivna upotreba veteranskog iskustva, gdje su slušali priče veterana iz različitih nacionalnosti. Posljednja radionica ovog dana je bila radionica sa psihologinjom, gdje je rađena refleksija i osvrt na kamp i utiske sa kampa.



Tokom posljednjeg dana kampa učesnici su slušali predavanja o Kulturi kao (ne)otporu fašizmu, kao i predavanje o Aktivizmu i suočavanju sa prošlošću. Sa ovim predavanjima je završen formalni dio kampa Kozarac, te su učesnici imali ostatak vremena da odmaraju, da se druže i da se osvježe na bazenu. 

Kroz program su teorijski i praktično obrađivane teme memorijalizacije, različitih narativa o prošlosti i tendencijama koje mogu da osiguraju sigurnu budućnost i istinsko suočavanje sa prošlošću.








Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...