Skip to main content

Konferencija na temu: "Kultura sjećanja - istorijski lomovi i savladavanje prošlosti, kako se odnosimo prema prošlosti"



Danas, 29. novembra 2013. godine u hotelu Prijedor u Prijedoru, fondacija Friedrich Ebert Stiftung Bosnien und Herzegowina BiH i Centar za mlade "KVART" Prijedor organizovali su konferenciju na temu: "Kultura sjećanja - istorijski lomovi i savladavanje prošlosti, kako se odnosimo prema prošlosti".

Na konferenciji su govorilili Ivan Lovrenović, Enver Kazaz, Mile Lasić, Tihomir Cipek, Žarko Korać, Boris Pavelić, Dženana Karup-Druško, Gordana Katana, Milkica Milojević, Nicolas Moll, Emir Hodžić i Tamara Banjeglav. Neke od tema o kojima se govorilo su: nacionalizam i volja za moć, pitanje krivice - odnos prema ratnim zločinima u društvenom pamćenju, politike istorije i savladavanje prošlosti, kultura sjećanja: suočavanje s prošlošću u zemljama bivše Jugoslavije kao pretpostavka izgradnje demokratskog i odgovornog društva, te prezentovane su studije slučaja iz BiH i regiona. Poslednji panel je bio namijenjen razgovoru o medijima i suočavanju sa prošlošću u BiH.

Smatrajući da je upravo Prijedor adekvatan izbor mjesta za konferenciju i pogodno mjesto za započinjanje razgovora na temu suočavanja sa prošlošću,  većina učesnika je istakla i značaj otkrivanja masovne grobnice Tomašica iz koje se trenutno iskopavaju stotine posmrtnih ostataka nesrpskih civilnih žrtava sa područja Prijedora iz proteklog rata, te se solidarisala sa žrtvama. U izlaganjima je stavljen akcenat na potrebu pokretanja ovih tema u javnom diskursu, ali i osuda negiranja zločina.

Učešće u konferenciji su uzeli predstavnici mnogobrojnih udruženja žrtava, udruženje logoraša i organizacije poginulih boraca, nevladinih organizacija koje se bave pitanjima vezanim za suočavanje sa prošlošću i kulturnih institucija. Organizatori posebno ističu značaj prisustva i učešća velikog broja mladih aktivista i aktivistkinja iz Prijedora aktivnih na području suočavanja sa prošlošću.

Ovom konferencijom Prijedor nastavlja da bude polazna tačka i fokus mnogih inicijativa, udruženja, aktivista i aktivistkinja kada se radi o pitanjima vezanim za suočavanje sa prošlošću i elaboracijom konflikta.






POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA FACEBOOK PROFILU.

Comments

Popular posts from this blog

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Svastika, Fylfot, Hakenkreuz, Wan, Gammadion

Pretpostavlja se da je motiv svastike prvi put upotrijebljen u neolitskoj Evroaziji. Postoje arheološke indikacije da se isti simbol nezavisno koristio u nativnim sjevernoameričkim kulturama. Najpoznatije ime ovog krsta sa četiri jednaka kraka koji su savijeni na određenim rastojanjima pod pravim uglom [1] jeste svastika. Značenje imena potiče od sanskritske riječi svasti, što bi prevedeno na savremene jezike značilo bogatstvo, sreća i dobro zdravlje. Čest prevod u literaturi jeste i blagostanje. Savremena antropologija i dalje zapaža učestalo korištenje ovog simbola u Indiji, posebno u sklopu ceremonija i svetkovina koje su mahom hinduističkog karaktera. Čuveni astronom i sekularni mislilac Carl Sagan u svom djelu ''Kometa'' izlaže teoriju zasnovanu na drevnom kineskom rukopisu u kojem su prikazani jednostavni crteži repa komete, na jednom od tih crteža je glava komete prikazana kao središte iz koje se odvajaju četiri prelomljene linije, koje se mogu ...