Skip to main content

Obilježavanje 9. novembra u Prijedoru!

Antifašistička akcija Prijedor, u saradnji sa Centrom za mlade „KVART“ Prijedor vas poziva na obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma.
Program obuhvata javne skupove i tribine, a organizaciju su podržale i  Oštra Nula Banja Luka, UNSA GETO Banja Luka, Antifašistička akcija Sarajevo,  Antifašistička akcija Bosne i Hercegovine.
‘’Danas smo svjedoci buđenja neonacističke ideologije koja uzima maha među omladinom i sve više je prisutna u javnom prostoru bez bilo kakvog odgovora i sankcionisanja od strane institucija sistema. Pozivamo sve koji mogu da uzmu učešća u našem skupu, i pokažemo da smo zajedno jači’’, poručuju organizatori/ce.
Također, od lokalnih vlasti u Prijedoru se zahtjeva da:
‘’1. simboli mržnje, fašizma nestanu sa naših ulica, i da se zabrani djelovanje svih neofašističkih grupa,na području opštine; da pojedinci i grupe budu sankcionisane za ovakva djelovanja;
2. povratak imena ulica vezanih za NOB koje su promijenjene;
3. da se obilježi mjesto stradanja partizanke Mire Cikote’’
Program obilježavanja je sljedeći:
13.00 sati: javni skup pod nazivom „ Zajedno protiv fašizma”
Mjesto okupljanja: Trg Zorana Karlice
16.00 sati: javna tribina na temu „Šta nam govore simboli i govor mržnje u javnom prostoru?
Mjesto održavanja: sala Zavoda za izgradnju grada
Učesnici/e: prof. dr Miodrag Živanović, redovni profesor Univerziteta u Banjoj Luci, dr sci. Srđan Puhalo, socijalni psiholog, moderator/ica: Gordana Katana, novinarka
9. novembar se obilježava kao Medjunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, u sjećanje na pogrom Jevreja koji su živjeli u Njemačkoj, 9. Novembra 1938.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...