Skip to main content

Građani i građanke marširali_e Prijedorom u borbi za prava


Aktivisti i aktivistkinje su protestnom šetnjom u Prijedoru oblilježili Međunarodni dan ljudskih prava. Razbijanje atmosfere straha, te rastući aktivizam građanki i građana i njihovo neslaganje sa zvaničnom politikom Opštine osnovni su razlozi organizovanja proteste šetnje u Prijedoru, gradu u kojem danas vlada institucionalizovana diskriminacija.

Današnja protestna šetnja okupila je preko stotinu aktivistkinja i aktivista, koji su se, sa transparentom "Da bi čovjek bio slobodan, nije dovoljno odbaciti svoje okove, već živjeti na način da poštuje i razvija slobode drugih" (N. Mandela),  uputili_e ka glavnom gradskom trgu. Građani i građanke su takođe dočekali_e i ispratili_e učesnike maratona Bihać - Tomašica.

"Stavovi lokalnih vlasti u Prijedoru potpuno su neprihvatljivi i anahroni. Ovo je 21. vijek, a naša je dužnost da i na ovaj način, protestom, skrenemo pažnju na eklatantno kršenje ljudskih prava i gaženje sloboda običnog čovjeka. I pored svih naših različitosti, svima nam je zajednička borba za slobodu udruživanja i okupljanja, odnosno sveobuhvatna i istrajna borba za osnovna ljudska prava", izjavio je jedan od aktivista i učesnika protesta.

Organizatori su saopštili kako je današnja protestna šetnja okupila ljude različitih etničkih, vjerskih, socijalnih i drugih identiteta i uvjerenja, koje je okupila borba za zajednički cilj, odnosno poštivanje ljudskih prava i sloboda, i ljudskog dostojanstva.


Podsjećamo, obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava prošle godine je zabranila policija, u maniru totalitarnih režima, a što nije bila prva policijska zabrana u tom gradu. Takođe, 2012.godine su građani i građanke ignorisali zabranu i, sa povezima na ustima, održali protestnu šetnju pod motom "Gdje se krše ljudska prava, građanska neposlušnost postaje dužnost", koji je korišten i danas.




POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA NAŠEM FACEBOOK PROFILU.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...