Skip to main content

Građani i građanke marširali_e Prijedorom u borbi za prava


Aktivisti i aktivistkinje su protestnom šetnjom u Prijedoru oblilježili Međunarodni dan ljudskih prava. Razbijanje atmosfere straha, te rastući aktivizam građanki i građana i njihovo neslaganje sa zvaničnom politikom Opštine osnovni su razlozi organizovanja proteste šetnje u Prijedoru, gradu u kojem danas vlada institucionalizovana diskriminacija.

Današnja protestna šetnja okupila je preko stotinu aktivistkinja i aktivista, koji su se, sa transparentom "Da bi čovjek bio slobodan, nije dovoljno odbaciti svoje okove, već živjeti na način da poštuje i razvija slobode drugih" (N. Mandela),  uputili_e ka glavnom gradskom trgu. Građani i građanke su takođe dočekali_e i ispratili_e učesnike maratona Bihać - Tomašica.

"Stavovi lokalnih vlasti u Prijedoru potpuno su neprihvatljivi i anahroni. Ovo je 21. vijek, a naša je dužnost da i na ovaj način, protestom, skrenemo pažnju na eklatantno kršenje ljudskih prava i gaženje sloboda običnog čovjeka. I pored svih naših različitosti, svima nam je zajednička borba za slobodu udruživanja i okupljanja, odnosno sveobuhvatna i istrajna borba za osnovna ljudska prava", izjavio je jedan od aktivista i učesnika protesta.

Organizatori su saopštili kako je današnja protestna šetnja okupila ljude različitih etničkih, vjerskih, socijalnih i drugih identiteta i uvjerenja, koje je okupila borba za zajednički cilj, odnosno poštivanje ljudskih prava i sloboda, i ljudskog dostojanstva.


Podsjećamo, obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava prošle godine je zabranila policija, u maniru totalitarnih režima, a što nije bila prva policijska zabrana u tom gradu. Takođe, 2012.godine su građani i građanke ignorisali zabranu i, sa povezima na ustima, održali protestnu šetnju pod motom "Gdje se krše ljudska prava, građanska neposlušnost postaje dužnost", koji je korišten i danas.




POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA NAŠEM FACEBOOK PROFILU.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...