Skip to main content

U Prijedoru obilježen Međunarodni dan sjećanja na Holokaust

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u Prijedoru je u ponedjeljak naveče organizovana tribina na kojoj se govorilo o važnosti sjećanja.
Na tribini se diskutovalo o temi “Zašto je bitno sjećati se prošlosti”, što ima posebno značenje za grad u kojem su počinjeni teški zločini nad civilnim stanovništvom za vrijeme drugog svjetskog rata, te tokom sukoba 90-tih godina prošlog vijeka.

Na tribini su govorili kulturolog iz Banjaluke Srđan Šušnica, novinarka Gordana Katana i Nikola Kuridža, aktivista iz Prijedora. U izlaganju o nacističkim zločinima, panelisti su poseban akcent stavili na problem selektivnog pamćenja i problemu učenja iz prošlosti. Osvrćući se na nacistički plan istrebljenja Jevreja, Srđan Šušnica je postavio pitanje "da li se sjećanjem na Holokaust sjećamo samo nedjela, zla tog projekta, ili se trebamo sjećati i odsustva ljudskosti, humanosti, kao i onih izbrisanih, odnosno, onog što je moglo postojati, a nije?”

Važnost sjećanja potrvđuje i Rezolucija UN o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. Naime, Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2005. godine donijela je zvaničnu Rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Odluka je donesena da taj datum bude 27.januar, dan kada su sovjetski vojnici oslobodili preživjele zatvorenike logora smrti Auschwitz – koji je simbol holokausta i stradanja civila. Donošenjem zvanične Rezolucije sjećanja na žrtve holokausta i prihvatanjem Rezolucije protiv negiranja holokausta kao istorijske činjenice, UN su obavezale svoje članice da aktivno djeluju na obrazovanju i prevenciji genocida u budućnosti.


Bosna i Hercegovina, kao članica UN, takođe je usvojila obavezu da obilježava taj datum i djeluje na polju prevencije genocida. U BiH još uvijek ne postoji zakon koji osuđuje negiranje zločina, koji su utvrđeni van razumne sumnje na međunarodnim i lokalnim sudovima.

Pred punom salom Prijedorčana i Prijedorčanki, panelisti su zaključili da je pred nama dug i težak put ka suočavanju sa prošlošću, te da su upravo ovakva obilježavanja i diskusije veoma važni, kako bi se gradilo suosjećanje prema žrtvama projekata uništenja drugih i drugačijih. Citirajući Jakoba Fincija, Gordana Katana je svoje izlaganje zaključila porukom “da smo zaista loši učenici istorije.”


Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Prijedoru organizovali su Centar za Mlade “KVART” i Udruženje PrijedorčankiIZVOR.

Comments

Popular posts from this blog

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Svastika, Fylfot, Hakenkreuz, Wan, Gammadion

Pretpostavlja se da je motiv svastike prvi put upotrijebljen u neolitskoj Evroaziji. Postoje arheološke indikacije da se isti simbol nezavisno koristio u nativnim sjevernoameričkim kulturama. Najpoznatije ime ovog krsta sa četiri jednaka kraka koji su savijeni na određenim rastojanjima pod pravim uglom [1] jeste svastika. Značenje imena potiče od sanskritske riječi svasti, što bi prevedeno na savremene jezike značilo bogatstvo, sreća i dobro zdravlje. Čest prevod u literaturi jeste i blagostanje. Savremena antropologija i dalje zapaža učestalo korištenje ovog simbola u Indiji, posebno u sklopu ceremonija i svetkovina koje su mahom hinduističkog karaktera. Čuveni astronom i sekularni mislilac Carl Sagan u svom djelu ''Kometa'' izlaže teoriju zasnovanu na drevnom kineskom rukopisu u kojem su prikazani jednostavni crteži repa komete, na jednom od tih crteža je glava komete prikazana kao središte iz koje se odvajaju četiri prelomljene linije, koje se mogu ...

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...