Skip to main content

U Prijedoru obilježen Međunarodni dan sjećanja na Holokaust

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u Prijedoru je u ponedjeljak naveče organizovana tribina na kojoj se govorilo o važnosti sjećanja.
Na tribini se diskutovalo o temi “Zašto je bitno sjećati se prošlosti”, što ima posebno značenje za grad u kojem su počinjeni teški zločini nad civilnim stanovništvom za vrijeme drugog svjetskog rata, te tokom sukoba 90-tih godina prošlog vijeka.

Na tribini su govorili kulturolog iz Banjaluke Srđan Šušnica, novinarka Gordana Katana i Nikola Kuridža, aktivista iz Prijedora. U izlaganju o nacističkim zločinima, panelisti su poseban akcent stavili na problem selektivnog pamćenja i problemu učenja iz prošlosti. Osvrćući se na nacistički plan istrebljenja Jevreja, Srđan Šušnica je postavio pitanje "da li se sjećanjem na Holokaust sjećamo samo nedjela, zla tog projekta, ili se trebamo sjećati i odsustva ljudskosti, humanosti, kao i onih izbrisanih, odnosno, onog što je moglo postojati, a nije?”

Važnost sjećanja potrvđuje i Rezolucija UN o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. Naime, Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2005. godine donijela je zvaničnu Rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Odluka je donesena da taj datum bude 27.januar, dan kada su sovjetski vojnici oslobodili preživjele zatvorenike logora smrti Auschwitz – koji je simbol holokausta i stradanja civila. Donošenjem zvanične Rezolucije sjećanja na žrtve holokausta i prihvatanjem Rezolucije protiv negiranja holokausta kao istorijske činjenice, UN su obavezale svoje članice da aktivno djeluju na obrazovanju i prevenciji genocida u budućnosti.


Bosna i Hercegovina, kao članica UN, takođe je usvojila obavezu da obilježava taj datum i djeluje na polju prevencije genocida. U BiH još uvijek ne postoji zakon koji osuđuje negiranje zločina, koji su utvrđeni van razumne sumnje na međunarodnim i lokalnim sudovima.

Pred punom salom Prijedorčana i Prijedorčanki, panelisti su zaključili da je pred nama dug i težak put ka suočavanju sa prošlošću, te da su upravo ovakva obilježavanja i diskusije veoma važni, kako bi se gradilo suosjećanje prema žrtvama projekata uništenja drugih i drugačijih. Citirajući Jakoba Fincija, Gordana Katana je svoje izlaganje zaključila porukom “da smo zaista loši učenici istorije.”


Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Prijedoru organizovali su Centar za Mlade “KVART” i Udruženje PrijedorčankiIZVOR.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...