Skip to main content

Gdje je nestala socijalna sigurnost?





Koliko puta ste čuli od starijih generacija „Sine, za vrijeme Tita se baš živjelo dobro! Imao si siguran posao, zdravstveno, išlo se svake godine na more…“


Da li nam se danas ovakvi uslovi života čine dalekim i nemogućim ili ni ne znamo da možemo drugačije živjeti?


To što i dalje živite kod roditelja i niste vezani kreditom za stan, auto i radite 10 sati neprijavljeni ili ste na ugovoru ali bez socijalnog osiguranja, ne čini socijalnu sigurnost.


Zaposlenima u privatnom sektoru svakako je najteže.


U Republici Srpskoj su na kraju marta na birou za zapošljavanje bile prijavljene 142.804 nezaposlene osobe , u Federaciji BiH 391.663 nezaposlene osobe, a u Brčko Distriktu 12.312 nezaposlenih osoba. Od ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba u martu 2015., novoprijavljenih koji traže posao bilo je 12.032. Pravo na zdravstvenu zaštitu ostvarile su 434.664 osobe ili 79,50 posto od ukupno registriranih nezaposlenih.


Od ukupnog broja osoba koja traže zaposlenje, njih 278.279 ili 50,89 posto su žene.


Žene su prilikom zapošljavanja najviše podložne diskriminaciji. Pitanja poput: Da li ste u ozbiljnoj vezi/braku? Da li uskoro planirate porodicu? Koliko djece planirate da imate? Samo su neka od pitanja koja poslodavac postavlja, a u koliko su odgovori potvrdni, imate daleko manje šanse za zaposlenje. Opet, ukoliko je žena zaposlena, nakon što ostane u „drugom stanju“ postoji velika šansa da može izgubiti posao.


Radnici se primaju na probni rad, koji im poslodavac nije dužan platiti, a država ne ograničava trajanje tog probnog rada. I kad zaposle radnika, država im je omogućila da dvije godine nude rad na ugovore na određeno vrijeme, pa da istom radniku daju otkaz nakon isteka dvije godine rada, pa ili ga opet zaposle ili mu nađu zamjenu.


Rad na ugovor o radu je mač sa dvije oštrice. Veća je šansa da dobijete otkaz nego stalno zaposlenje. Pitate se zašto?


Ako radnik postane višak ili ga žele zamijeniti postoje dvije varijante:


1) Istek ugovora o radu na određeno – i kasnije neprodužavanje istog;


2) Proglašavanje radnika tehničkim viškom i slično (ali u tom slučaju mora poslodavac da isplati otpremninu – s tim što je druga stvar što u stvarnosti rijetko kada isplate.


Smjene ponekad traju i do 10 časova, a prekovremeni sati nisu plaćeni. Često se dešava da ni troškovi socijalnog i zdravstvenog osiguranja nisu pokriveni, a o plaćenom godišnjem odmoru možemo samo maštati.


Navodno, zakon je na strani radnika, ali samo na papiru. U realnosti to izgleda dosta drugačije. Stoga postavljamo pitanje gdje je nestala socijalna sigurnost?


Većina ljudi jedva da dobije i ovakav posao (slabo plaćen, bez osiguranja, plaćenog prekovremenog i drugih prava), a potpisivanje ugovora na određeno ujedno znači postati rob modernog doba, jer računi za osnovne ljudske potrepštine, djeca koja se trebaju hraniti i školovati, krediti za stan/auto, neće se sami platiti. Radnici, iako su možda i svjesni svojih prava, spremni su ih se odreći kako bi preživjeli i dočekali možda bolje sutra.


Smatramo da odgovornost za navedeno stanje leži u vladajućim političkim strukturama koje su kroz pljačkašku privatizaciju, usvajanje loših zakonskih rješenja, neimplementaciju postojećih zakonskih rješenja, korupciju i kriminal, te druge nezakonite radnje unistili radničku klasu i sveli nivo poštovanja radničkih prava na najniži mogući nivo.


Očigledan je strah navedenih subjekata od posljedica kreiranja ovakvog stanja što se jasno može isčitati iz pokušaja ograničavanja izražavanja radničkog i građanskog nezadovoljstva kroz usvajanje novog Zakona o javnom redu i miru, te najave usvajanja novog Zakona o javnom okupljanju. Takođe, prebacivanje svakog pokušaja ukazivanja na socijalne probleme na međuncionalni konflikt i dizanje nacionalnih tenzija je jasan pokazatelj da vlasti nemaju namjeru da počnu rješavati nagomilane probleme iz domena privrede, ekonomije, socijalne zaštite i drugih oblast.


Osim toga, napominjemo da će konačna odgovornost za usvajanje novog Zakona o radu, bez obzira na pokušaje optuživanja međunarodnih finansijskih institucija ipak biti na predstavnicima i predstavnicama lokalnih parlamenata koji će dići ruku za potpuno uništenje radničke klase i praktično ukidanje radničkih prava.


Ovim putem pozivamo odgovorne da umjesto dosadašnjeg pristupa manipulacije i ograničavanja izražavanja nezadovljstva radnika i radnica i građana i građanki počnu se baviti nagomilanim ekonomskim i socijalnim problemima u društvu i na taj način preventiraju potencijalne socijalne nemire većih razmjera.


UG Oštra Nula i Centar za mlade "KVART"

Comments

Popular posts from this blog

PRIJAVI SE NA REGIONALNI "KAMP KOZARAC 2023"

  Centar za mlade "KVART"  vas poziva na četrnaesti regionalni Kamp Kozarac  Zadovoljstvo nam je pozvati vas na četrnaesti "Kamp Kozarac" koji okuplja mlade osobe iz Bosne i Hercegovine i regiona.   Na kamp mogu da se prijave osobe od 16 do 30 godina starosti. Namjera kampa je pokretanje dijaloga o temama ratne prošlosti BiH i regiona među mladim osobama, ali i propitivanje načina na koji se pojedinačno, a i kolektivno sjećamo pomenutih dešavanja i na koji način obilježavamo mjesta stradanja.  Osim toga upoznavanje, druženje i povezivanje mladih je bitan aspekt ovog događaja.  Šestodnevni program kroz pomenute teme realizovaćemo posjetama mjesta stradanja, ali i kroz interaktivne razgovore sa aktivistima/kinjama iz naše zemlje i regiona. LOKACIJA: Kozarac, Prijedor, BiH Trajanje kampa: 03.07.-08.07.2023. Link za prijavu:  LINK ZA PRIJAVU Prijave traju do 27.06.2023. Prijavljenim učesnicima/ama koji budu primljeni na ovogodišnji kamp će biti poslani dnevni red i sve

Pogled na prošlost i njeno suočavanje iz ugla jednog srednjoškolca

  Šta je to prošlost? Za nekoga su to lijepe uspomene iz djetinjstva i mladosti, a nekome - prošlost predstavlja bol, strah i oslikava zaobilaznu temu. Može li se reći da je prošlost u stvari nešto što je prošlo? Šta ako nije prošlo? U takvim situacijama se bude različita pitanja. Nekada davno, prema onome što učimo iz historije, Balkan je bio mjesto gdje su se odvijali jako važni događaji. Ono što je nama najzanimljivije jeste Drugi svjetski rat. Drugi svjetski rat donio je nesreću i negativne posljedice u svim krajevima. Kod nas je situacija bila specifična. Ljudi različitih nacionalnih ili vjerskih pripadnosti morali su birati svoju (ponekada i tuđu) stranu. Na jednoj strani, u Drugom svjetskom ratu bili su Sile osovine (Nacistička Njemačka, Fašistička Italija, Militaristički Japan, njihovi protektorati i marionetske države). Na drugoj, prema mnogima onoj boljoj strani bili su – Saveznici (Velika Britanija, Francuska, kasnije Sjedinjenje Američke države i Sovjetski savez, dr

Poziv za učešće na Antifašističkom kampu 2023.

Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 1. - 6. avgusta u Kozarcu (Prijedor), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine dobne starosti od 18 do 30 godina. Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Link za prijavu:   LINK ZA PRIJAVU Prijave su otvorene do 28.07.2023. Za sva pitanja i informacije pišite na  czmkvart@gmail.com   Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Očekujemo vaše prijave!