Skip to main content

Poziv za prijavu na šesti, regionalni KAMP KOZARAC 2015


Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BH),  
Centar za mlade „Kvart“ iz Prijedor i "Optimisti 2004" Kozarac, vas pozivaju na šesti, regionalni KAMP KOZARAC 2015


Zadovoljstvo nam je pozvati vas na šesti regionalni „Kamp Kozarac“ koji okuplja mlade osobe iz cijele BiH. Ciljna grupa su mlade osobe od 16 do 26 godina. Namjera kampa jeste pokretanje dijaloga o teškim temama iz prošlosti među mladim osobama ali i propitivanje načina na koje se sjećamo žrtava i obilježavamo stradanja. Osim toga, upoznavanje, druženje i povezivanje mladih osoba je značajan aspekt ovog događaja.

Lokacija: Kozarac, Mrakovica, Bosna i Hercegovina

Period: Od 12. juna do 17. juna 2015. godine.

Aktivnosti: Kao i prethodnih godina, cilj kampa je upoznavanje i zbližavanje mladih aktivista/ca iz cijele regije, posjete memorijalima iz 2-og svjetskog rata i ratova 90-tih, kao i upoznavanje sa mladim ljudima iz Prijedora i Kozarca. 

Prijave za učešće slati do 29. maja 2015. godine na kampkozarac2015@gmail.com

Prijavljenim učesnicima/cama će biti poslani dnevni red i logističko-tehničke informacije do 01.06.2015. godine. Smještaj, hrana i prevoz će biti obezbjeđeni od strane organizatora.

Prijave učesnika_ica koji_e su već učestvovali_e na ovom kampu neće biti uzete u razmatranje.


Srdačan pozdrav i vidimo se uskoro u Kozarcu.



Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...
11 comments
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...
Post a Comment
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...
Post a Comment
Pročitajte više... »