Skip to main content

KAMP KOZARAC 2015.




U periodu od 12. do 17. juna, održan je Šesti po redu kamp ''Kozarac 2015'', kamp je realizovan od strane tri organizacija: YIHR( Inicijativa mladih za ljudska prava), Centar za mlade ''Kvart'' i Optimisti 2004 iz Kozarca. Učesnici/e su bili mladi ljudi sa teritorije cijele BiH starosti do 16 do 26 godina.


Već šestu godinu kako se realizuje kamp, tematika kojom se bavi jeste suočavanje sa prošlošću, kultura sjećanja i memorijalizacija. Vođeni osnovnom temom kampa, mladi ljudi su imali priliku da obiđu mjesta stradanja ljudi u proteklim ratovima, kao i da čuju istorijat proteklih događaja od strane kustosa Muzeja na Mrakovici, te kustosa muzeja ''Jasenovac''. Pored istorijskih predavanja slušali su i lične priče osoba koje su bili/e direktno pogođeni/e stradanjima u proteklom ratu.




U ''neformalnom'' dijelu programa kampa, učesnici/e su imali priliku da razgovaraju i razmjenjuju iskustva i mišljenje sa mladim aktivistima i aktivistkinjama iz naše zemlje, te da se druže uz kreativne radionice,šetnje i boravak u prirodi. Aktivisti/ce koji/i su učesnike/ce upoznali sa svojim akativističkim djelovanjem bili/e su: Irina Rakita, Adis Hukanović, Aida Sejdić, Danijela Baljak i Goran Zorić. Poslije aktivnosti, u večernjim terminima, učesnici/e su na refleksijama imali priliku da iznesu svoje utuske, stavove i razmišljanja vezne za temu kampa a i za mjesta koji/e su posjetili/e. Mi se nadamo da su učesnici/e nakon završetka kampa, otišli sa novim saznjanjima malo drugačijeg pristupa dešavanjima iz naše prošlosti i da će svoje spoznaje širiti dalje među svojim vršnjacima i u zajednici iz koje dolaze što je u osnovi i ideja kampa.


Album sa fotografijama možete pogledati OVDJE.

Comments

Popular posts from this blog

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Svastika, Fylfot, Hakenkreuz, Wan, Gammadion

Pretpostavlja se da je motiv svastike prvi put upotrijebljen u neolitskoj Evroaziji. Postoje arheološke indikacije da se isti simbol nezavisno koristio u nativnim sjevernoameričkim kulturama. Najpoznatije ime ovog krsta sa četiri jednaka kraka koji su savijeni na određenim rastojanjima pod pravim uglom [1] jeste svastika. Značenje imena potiče od sanskritske riječi svasti, što bi prevedeno na savremene jezike značilo bogatstvo, sreća i dobro zdravlje. Čest prevod u literaturi jeste i blagostanje. Savremena antropologija i dalje zapaža učestalo korištenje ovog simbola u Indiji, posebno u sklopu ceremonija i svetkovina koje su mahom hinduističkog karaktera. Čuveni astronom i sekularni mislilac Carl Sagan u svom djelu ''Kometa'' izlaže teoriju zasnovanu na drevnom kineskom rukopisu u kojem su prikazani jednostavni crteži repa komete, na jednom od tih crteža je glava komete prikazana kao središte iz koje se odvajaju četiri prelomljene linije, koje se mogu ...