Skip to main content

KAMP KOZARAC 2015.




U periodu od 12. do 17. juna, održan je Šesti po redu kamp ''Kozarac 2015'', kamp je realizovan od strane tri organizacija: YIHR( Inicijativa mladih za ljudska prava), Centar za mlade ''Kvart'' i Optimisti 2004 iz Kozarca. Učesnici/e su bili mladi ljudi sa teritorije cijele BiH starosti do 16 do 26 godina.


Već šestu godinu kako se realizuje kamp, tematika kojom se bavi jeste suočavanje sa prošlošću, kultura sjećanja i memorijalizacija. Vođeni osnovnom temom kampa, mladi ljudi su imali priliku da obiđu mjesta stradanja ljudi u proteklim ratovima, kao i da čuju istorijat proteklih događaja od strane kustosa Muzeja na Mrakovici, te kustosa muzeja ''Jasenovac''. Pored istorijskih predavanja slušali su i lične priče osoba koje su bili/e direktno pogođeni/e stradanjima u proteklom ratu.




U ''neformalnom'' dijelu programa kampa, učesnici/e su imali priliku da razgovaraju i razmjenjuju iskustva i mišljenje sa mladim aktivistima i aktivistkinjama iz naše zemlje, te da se druže uz kreativne radionice,šetnje i boravak u prirodi. Aktivisti/ce koji/i su učesnike/ce upoznali sa svojim akativističkim djelovanjem bili/e su: Irina Rakita, Adis Hukanović, Aida Sejdić, Danijela Baljak i Goran Zorić. Poslije aktivnosti, u večernjim terminima, učesnici/e su na refleksijama imali priliku da iznesu svoje utuske, stavove i razmišljanja vezne za temu kampa a i za mjesta koji/e su posjetili/e. Mi se nadamo da su učesnici/e nakon završetka kampa, otišli sa novim saznjanjima malo drugačijeg pristupa dešavanjima iz naše prošlosti i da će svoje spoznaje širiti dalje među svojim vršnjacima i u zajednici iz koje dolaze što je u osnovi i ideja kampa.


Album sa fotografijama možete pogledati OVDJE.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...