Skip to main content

OTVORENO PISMO INICIJATIVE "JER ME SE TIČE" PREDSTAVNICIMA SUBNOR PRIJEDOR I SUBNOR RS





Veljko Rodić, SUBNOR Prijedor

Blagoje Gajić, SUBNOR RS



OTVORENO PISMO INICIJATIVE JER ME SE TIČE PREDSTAVNICIMA SUBNOR PRIJEDOR I SUBNOR RS







Obraćamo vam se zbog vaših izjava koje su objavljene na portalu prijedordanas.com, a povodom obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru i specifično akcije postavljanja bijele trake na spomenik Narodnom heroju Mladenu Stojanoviću. Mi smo generacije koje su odrasle na tekovinama narodnooslobodilačke borbe za jednakost svih. Ponosni/e smo na tekovine antifašizma i predani/e smo antifašističkoj borbi, naročito u ovim mračnim vremenima kada se sve više javno rehabilituju i podržavaju fašistički i kolaboracionistički pokreti, a time i takve politike.


Obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru upravo i jeste jedan od vidova borbe protiv sve veće fašizacije društva, a u Bosni i Hercegovini vjerovatno je jedan od najvažnijih događaja jer do sada je uspio održati upravo antifašistička obilježja, daleko od sveprisutnih stranačkih politikanstava, klerofašizacije i etnifikovano-fašiziranog reakcionarstva. Na samom obilježavanju 31. maja u Prijedoru smo istakli da “Nositi bijelu traku oko ruke 31. maja tako nije samo simbol sjećanja na progon, nego i znak trajne borbe protiv fašizma, diskriminacije na osnovu drugačijeg identiteta i poricanja zločina. Prijedorska djeca, njih 102, ovdje služe kao lakmus papir koji bez greške detektuje ljudskost u nama. Djeca nisu nacionalisti, nisu ideolozi, niti ideološki konstrukti i zato ne smiju biti alat u rukama nacionalista.” Sigurni smo da je živ i da je mogao doktor Mladen bi i sam u znak solidarnosti i protesta nosio bijelu traku u Prijedoru od 31. maja 1992. godine.


Žao nam je što neki predstavnici SUBNOR-a iz Prijedora i RS-a od 1992. godine namjerno izvrću činjenice, zloupotrebljavaju stradanja iz Drugog svjetskog rata i heroje narodnooslobodilačkog rata i pridružuju se krupnom kapitalu u opravdavanju i prikrivanju zločina. Mi smo još uvijek duboko razočarani vašim postupcima u periodu od 1992.-1995. godine i stid nas je i nejasno nam je zašto ste vi kao predstavnici onih koji su se oduprijeli i borili protiv fašizma tokom i nakon Drugog svjetskog rata ostali nijemi i impotentni kada je u vašem gradu ljudima koji nisu određene, tj. vaše, etničke pripadnosti naređeno 1992. godine da obilježe svoje kuće bijelim čaršafima a sebe bijelim trakama, kada su ih vodili u logore, mučili, silovali, ubijali? Kako to da niste smogli ljudskosti i snage i ovaj put i pružili otpor fašizmu? Ali i ako je u ratu postojao neki strah, sta je sa ćutanjem nakon rata? Zašto ste se priključili negiranju zločina? Zašto ste izdali plemenite tekovine Esada Midžića, Muharema Suljanovića, Atifa Topića, Franje Kluza i mnogih drugih Mladenovih drugara i suboraca? Zašto ste se prodali za mala sredstva podrške iz lokalnih i entitetskih budžeta?


Odjednom ste prisvojili lik i djelo Mladena Stojanovića i postali “osjetljivi kada neko za svoj račun i za svoje ciljeve želi da zloupotrijebi” njegovo ime, a podržavate upravo ideologiju koja je ubila doktora Mladena. Kako to da je Narodni heroj samo vaš? Zašto, kad ste tako “slobodarski’ i “zaštitnički” nastrojeni, niste reagovali kada je uklonjena bista narodnog heroja Esada Midžića koji je bio nedaleko od spomenika dr. Mladena? Zašto niste spriječili promjenu naziva ulica i javnih institucija kada su pobrisani svi nazivi koji bi mogli asocirati na zajedničku borbu svih naroda u Drugom svjetskom ratu?


Ove godine poziv za obilježavanje Dana bijelih traka je bio “Budimo ljudi”. To je bio poziv na ljudskost. Ljudski bi bilo, da su SUBNOR-ovci Prijedora i RS-a imali snage 31.5. biti u koloni u Prijedoru i iskazati solidarnost sa žrtvama fašizma noseći bijele trake ili barem u omiljenom parku na klupi u parku sjediti sa trakom oko lijeve miške. Nažalost, odlučili ste da se oglasite protiv ljudskosti.


I baš zato je bitno da Mladen nosi bijelu traku, i nosiće je svake godine jer vi ne smijete ili nećete.


Zašto pravite razliku među mrtvom djecom, kao da dječija smrt jednih zaslužuje više tuge?


Dok god nam ne odgovorite na ova pitanja, nemamo drugog izbora nego vas smatrati izdajicama ideje slobode i plemenite antifašističke borbe. SRAM VAS BILO!


SMRT FAŠIZMU, SLOBODA NARODU!


Inicijativa JER ME SE TIČE

Feministički antimilitaristički kolektiv

Centar za mlade Kvart

Otvoreni univerzitet

Fondacija Publika

Fondacija CURE

Omladinska organizacije Odisej

Omladinski resursni centar

Organizacija Glas žene

Centar za pravnu pomoć ženama

Udruženje za društvena istraživanja i komunikaciju (UDIK)

Udruženje Prijedorčanki Izvor

Organizacija Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje

Oštra nula

Udruženje Centar za demokratiju i tranzcionu pravdu (CDTP)

Inicijativa mladih za ljudska prava BiH

Radna grupa Četiri lica Omarske (Mirjana Dragosavljević, Srđan Hercigonja, Vladimir Miladinović, Vanessa Vasić-Janeković, Nataša Govedarica, Nenad Porobić)

One world see


Gorana Mlinarević

Amina Šurković

Jadranka Miličević

Dženana Karup

Čedomir Glavaš

Goran Bubalo

Nermina Trbonja

Lejla Huremović

Aida Spahić

Jasminka Drino-Kirlić

Danijela Majstorović

Zoran Vučkovac

Zoran Ivančić

Damir Šačiragić

Edita Miftari

Zlatica Gruhonjić

Adil Kulenović

Faruk Čaluk

Adis Šušnjar

Valentina Pelizzer

Comments

Popular posts from this blog

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKOM KAMPU

  Centar za mlade Kvart organizuje   Antifašistički kamp   na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od  1. do 6. jula na Mrakovici (Kozara),  a pravo učešća imaju sve osobe iz  Bosne i Hercegovine  dobne starosti od  18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na  czmkvart@gmail.com  do 23. juna 2021 . Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 48 časova nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i siguran rad. Očekujemo v

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKI KAMP

  Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 6. do 11. novembra na Mrakovici (Kozara), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine i Srbije dobne starosti od 18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, pripremati uličnu akciju, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na czmkvart@gmail.com do 30. oktobra 2020. Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i sig

Nagradni konkurs: Da li su ljudska prava samo slovo na papiru?

  Jedan od prvih članova deklaracije o ljudskim pravima glasi: Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste kao što je rasa, boja kože, pol, jezik, vjeroispovijest, seksualno opredjeljenje, politično ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi statusi. Takođe, ne smije se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili područja kom neka osoba pripada, bilo da je to područje nezavisno, pod starateljstvom ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.   Ključne vrijednosti ljudskih prava su: -ljudsko dostojanstvo -jednakost -sloboda -poštovanje -nediskriminacija -tolerancija -pravda -odgovornost   Iako su ove vrijednosti univerzalne ili bi trebalo da budu, u Bosni i Hercegovini se građani i građanke svakodnevno susreću sa oduzimanjem dostojanstva i osnovnih ljudskih prava. Pravda je teško dostižna ili je nepostojeća, a osobe i instituc